Jelo koje je ne tako davno itekako bilo zastupljeno na istočno-bosanskoj trpezi. Pravilo se od ječma i kokošijeg mesa. Ječam i obično cijelo pile, jal’ koka, bi se u vodi kuhali na tihoj vatri (krčkalo), a onda pri kraju se pristupalo mješanju koje je znalo i čitav sahat trajati. Kosti bi se mješanjem izdvajale na vrhu i odstranjivale, a kad bi smjesa bila zgusnuta, servirala bi se za jelo, a…
Rijetko listopadno drvo, a u mnogim krajevima i izumrlo uglavnom zbog takozvane holandske bolesti koja se pojavila 1918.
Njegovo ime se, vjerovatno, neće nikad naći ni u jednoj historijskoj knjizi o Rogatici. Jer on je sasvim običan čovjek, koji je imao izuzetno neobičan zivot. Dijete iz radničke porodice, kakvih je bilo mnogo u Rogatici, nije baš uvijek donosio najbolje odluke u životu, ali je uvijek išao naprijed uz životni moto ”Svakoga dana, u svakom pogledu, sve više napredujem”. A taj moto je prvi put čuo u prvom i…
Bilo je više mlinova – vodenica na Rakitnici počev od onoga u istoimenom selu, pa Kovačevića mlin u Šenoj kreni, pa Bojatov mlin u Plješevici, pa Obrenijin mlin u Zakuli, Papića mlin i mlin Hamze Bejtića u Kukavicama. Ovdje ćemo nešto o Obrenijinom mlinu, jer je on bio u samom centru Rogatice. Naime, poduzetna Obrenija Jovanović navela je tok Rakitnice ispod Gimnazije kroz plodnu mukatu Hafizovića (a Rakitnica je meandrirala…
O Rasimu Kapi smo već pisali i o njemu se uglavnom mnogo zna. Ono po čemu je između ostalog ostalo da se pominje je i izreka “Eto Kape”. Oni koji Rasima bolje poznavaše znaju da je u svom životu priznao jedino tri (3) greške i osim njih nije dao reći da je pogriješio. Po njegovoj životnoj priči prvu grešku je napravio kada je Teufiku Akšamiji prodao dio placa, gdje ovaj…
Prezime Džindo uvijek je, bar u onim “nenarodnim vremenima” asociralo na partizansku familiju Ćamila Džinde, njegove sinove, njihov doprinos antifašističkoj borbi. . . O Ćamilu Džindi Rodoljub Čolaković je zapisao u svojim “Dnevnicima iz NOB-a”: “Dobar je nas Ćamil, ko što je dobar onaj naš semberski hljeb.” O sinu Ragibu, narodnom heroju (jednom od trojice iz Rogatice) mnogo se zna, predratni Skojevac, antifašist, proganjan od kraljevske žandarmerije, školski drug Adila…
U Štrosmajerovoj ga zvaše i Džon Matović, pa se i u čaršiji poče i ovaj nadimak koristiti za Sejdu Matovića. Pejdo je ipak ostalo ime koje svi, pa i oni što ih on zva poprdani, zapamtiše. A pamti se Pejdo po mnogo čemu. Po prvom redu, sjedište broj 7 iz Kina, a i po tome kako je sjedio, jer je to više izgledalo kao ležanje. Ispred Kina je vazda sjedio…
Jedan od najučenijih i najpoznatijih Rogatičana bio je Muhamed ef. Ajanović, u Rogatici poznatiji kao Hafiskadija. Pamtim ga iz vremena kada je već bio penzioner, a penziju je stekao radeći prije rata kao šerijatski sudija, uvijek s novinama, uvijek ozbiljan, ali neobično druželjubiv. Hafiskadija je izrodio šest sinova, pa evo: rahmetli Mustafa bio je učitelj u Rogatici, umro je u izbjeglištvu u Njemačkoj, mlađi Ismet također je bio učitelj u…
Svjetski dan učitelja i nastavnika se obilježava svake godine 5. oktobra, a taj praznik proglasio je UNESCO 1994. godine u spomen na isti datum iz 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. S toga smo odlučili da i mi damo skromni doprinos tom prazniku, tako što ćemo nabrojati naše učitelje i nastavnike iz Rogatice, koji su radili u Osnovnoj školi Ragib Džindo od kraja Drugog svjetskog rata pa…
Bilo ih je više u Rogatici, Avdaga Dajdžic predratni trgovac, a kasnije staklorezac, Avdaga Krlo, pekar i trgovac, Avdaga Lihić, Avdibeg Agić, činovnik. . . ali je među njima najpoznatiji Avdaga (kome to i nije ime, nego nadimak), Mustafa Avdičević. Zasluge njegove da bude uvršten u svojevrstan dnevnik rogatičkih ljudi i događaja su – jednostavne. Poznat je, popularan, kako među djecom, tako i među odraslim, kako nekad, tako i danas…