Hadžihafiz Zagorica

Ahmed Zagorica bio je jedan od vjerski najučenijih Rogatičana. Prvi je hafiz u našem srezu, a kad je obavio i hadž prozvaše ga Hadžihafiz. Koliko je bi cijenjen i učen govori podatak da se njegovo ime pominje u udžbenicima Medrese. Kao najučeniji bio je glavni imam u Rogatici i bi imam Careve džamije, a ipak na namaze najviše je išao u Tekijsku džamiju.

On i brat mu Smail se posvetili učenju, pa se nijedan nije oženio. Po pričanju starijih Rogatičana u Pohridskoj džamiji Hadžihafiz imaše sanduk sa nekoliko desetina hiljada kamenčića i kad bi nastali sušni dani, on bi sanduk iznesi i u Toplik ga spusti. Kažu da nikad nije prošlo 24 sahata, a kiša bi pala. Isto tako po pričanju je jedini znao izučiti daire.

Tako kad se Meše i Ševale Hadžibegović majci Hanki ukrala zaruka njega pozvaše. Morao je sa Hankom sam u kući biti i nakon učenja daira svo ukradeno zlato nađeno je na kućnom pragu (ovu priču sam slušao i od Meše i od Ševale). O njegovom znanju i učenju sam još mnogo slušao pa i od Redžep-efendije. Kad osjetiše braća Ahmed i Smail da se bliži kraj, jednu kuću prodaše Salki Bešliji, a drugu ostaviše u nasljedstvo svojoj sestričnoj Almasi Čengić Nalbantić.

Treći dio imetka dadoše Vakufu, a poslije na tom dijelu kuću napravi Ibrahim Tantula. U amanet ostaviše da se ukopaju u haremu Pohridske džamije (iza ribarskog), a Hadžihafiz i nišane za života sebi načini. U vremenu kad je ovog Rogatičanina dženaza kretala od Careve džamije pa uz Tabhane, pa Pohridom, Polipom i sve do kabura, dženazu je nebom pratilo nezapamćeno jato ptica. Kad se obavila dženaza i kada su se svi razišli, čitavo jato se spustilo na mezar ovog rahmetlije.

Prilikom poslednje posjete Rogatici obiđoh i mezar ovog rahmetlije. Pored kamenog zida, koji preživi i onaj rat, čeličnom ogradom ograđen i velikim kamenim nišanima stajao je nedirnut mezar.

Zele

Be the first to comment

Leave a Reply