www.rogaticani.com

Bila jednom jedna carsija
Sada je: April 13th, 2021, 1:22 am.

Vremenska zona: UTC - 1:00




Započni novu temu Reply to topic  [ 336 posts ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5 ... 28  Sljedeća
Autor Poruka
 Naslov: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 1:50 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
KUDA VODI DIJELJENJE


(NE) OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI


Slika

13.11.2001

Kuda vodi - Zajednicko dijeljenje ?

Da li obrazovanje gradi ili rusi Bosnu i Hercegovinu? Da li je moguce u zemlji u kojoj jedan nastavnik djecu uci da mu se domovina zove Hrvatska, drugi da je to Republika Srpska, a treci Bosna i Hercegovina, napraviti jedinstven obrazovni program, po kojem ce osim sabiranja i oduzimanja jos pokoja cinjenica biti ista?

(Ne) Obrazovanje u BiH Nisam mogao da odolim i prosto me zagolicala ova jako vazna tema naseg drustva, rekao bih - ovaj osnovni fluid svakog drustva, prema kojem se medjunarodna zajednica tako neozbiljno odnosi, a to je obrazovanje. Posto procitate dolje navedeni tekst koji je objavljen u "Nasim Danima", ocijenite sami o kakvom kuriozitetu je rijec.

Malo je vjerovatno da se radi 'o neznanju', nemoci ili gluho bilo, da se nekoga ne uvrijedi.

Shema medjunarodne zajednice (koju koriste u politicke svrhe druge strane) vise lici na 'zaglupljivanje' nasih mladih narastaja, nego sto je to u ovom slucaju rijec o obrazovanju. Sam pojam 'cenzura', precrtavanje cijelih pasusa koji nisu 'po volji' predstavnika medjunarodne zajednice, ne moze nikako govoriti u prilog bilo kakvom obrazovanju, vec je vise rijec o bistvovanju vlastite nemoci koja se pokusava zamaskirati mracnim zatvorskim mjerama uz neduzno opravdanje da 'vlast' imaju drugi.

Ukoliko nisam u pravu, volio bih da 'dozivim' da svu tu 'uvoznu pamet' i principe savremenog sistema skolovanja koje sada 'primjenjuju u BiH, pocnu primjenjivati u svojim zemljama. Jedino sto bih mogao da preporucim, ne primjenilo se nigdje i nikada. Ali, kod nas, makar oni smatraju tako - prolazi i to.

Nije mi poznato kako roditelji reaguju na 'ovaj slucaj', ali jedna mala anketa bi, vjerujem, bacila sasvim novo svjetlo na temu obrazovanja. Ukljucujuci, naravno i ministre 'ovakvog obrazovanja'. Financiranje ovakvih projekata ovisi o drugome, na zalost cilj je promasen, novac 'uludo' bacen - ukoliko je samo jedna generacija 'ucila cenzurisano', da ne govorimo o rezultatima uspjeha na buducem konkuretnom evropskom trzistu.

Koliko ce se nauciti iz takvih udzbenika ili koliko ce diploma iz BiH da vrijedi ? Ukoliko su zbilja uvjereni da je sistem skolovanja dobar, preporucio bih im da im se djeca skoluju u Bosni i Hercegovini.

To govorim s razlogom, jer sam i sam otac, pri cemu je prevagnula briga za obrazovanjem vlastitog djeteta od brige, da li ce se ovom prilikom povrijediti neciji osjecaji, a jos manje osjecaji nekog od entiteta ili nekakve medjunarodne zajednice koja i ne poznaje moje dijete !

Jedino sto znam je da Evropa treba radnike, a za 'visoki kadar' (osim najstrucnijih) nece biti velike potraznje. Kao sto je vec receno, konkurencija ce biti narednih godina sve veca, a sa 'cenzurisanim ucenjem' koje nam ista ta Evropa nudi, nemamo nikakvih izgleda da budemo 'konkurentni' na tom istom evropskom trzistu.


Emir Imamovic: "Nasi Dani"


To sto je medjunarodna zajednica uslovila prijem Bosne i Hercegovine u Vijece Evrope obrazovnim sistemom dostojnim 21. vijeka, cije gradivo ne podstice mrznju, nepovjerenje i diskriminaciju naspram bilo kojeg naroda, i sto je ovdasnjim vlastima pokusavala utuviti u glavu kako "obrazovanje gradi BiH" nije samo ime fondacije koju sa uspjehom vodi gospodin Jovan Divjak, nije pomoglo da se u ovoj zemlji napravi kakav-takav zajednicki edukativni program.

I nije toliki problem u tome sto u BiH danas egzistiraju tri obrazovna programa, vec u tome sto su ti programi uglavnom u sluzbi nacionalistickih politika, i sto su toliko oprecni da djeca, koja po njima zavrse skolovanje jedino mogu dijeliti, sabirati i oduzimati na isti nacin.

Generalno ciscenje udzbenika

Doduse, prije dvije godine na nivou drzave pokrenuta je aktivnost promjene obrazovnih programa, kada su se po prvi put i poceli sastajati i medjusobno razgovarati entitetski ministri obrazovanja.

Tako je 10. maja 2000. u Uredu visokog predstavnika medjunarodne zajednice odrzana konferencija kojoj su prisustvovali predstavnici entitetskih ministarstava za obrazovanje, zamjenik Visokog predstavnika u BiH, te predstavnici Evropske komisije i UNESCO-a, pa je potpisana Deklaracija o uklanjanju paralelnih sistema u obrazovanju, odnosno ukidanju segregacije u skolama.

A to je, kaze Claudie Kieffer, visi savjetnik za obrazovanje u OHR-u, znacilo da se u skolama u tzv. Herceg-Bosni prestane sa upotrebom hrvatskog obrazovnog programa i udzbenika iz Hrvatske, a u Republici Srpskoj jugoslavenskog programa i udzbenika iz SRJ.

Prilikom potpisivanja te deklaracije, prema rijecima Severina Montina, pomocnika federalnog ministra za obrazovanje, po prvi put neke stvari imenovane su pravim imenom:

"Predstavnici medjunarodne zajednice nisu se ustezali da kazu kako sadrzaji nekih udzbenika poticu na mrznju, kako djecu u jednoj drzavi ne mogu vise uciti povijest i kulturu neke druge drzave i pritom ih drzati u uvjerenju kao da u ovoj zemlji niko, a pogotovo pripadnici drugog naroda, nisu dali nikakvog udjela."

Na Konferenciji je odluceno i to da se izrade novi modeli obrazovanja, da se sacine novi programi i stampaju novi udzbenici. Za pocetak, posto je za takav poduhvat trebalo puno i vremena i novca, odluceno je da se ispita tacnost navoda u udzbenicima i da se iz njih izbaci sve sto ne odgovara istini i sto na bilo koji nacin vrijeda pripadnike bilo kojeg naroda.

U tu svrhu koristeni su neprozirni crni flomasteri kojima su se precrtavale nepozeljne recenice. Najvise krizanja bilo je u udzbenicima historije, geografije i "maternjeg" jezika.

Najcesce brisane rijeci bile su: agresija, pljackaski rat, razbojnistvo, cetnik, balija, ustasa…, a iz udzbenika historije skoro da su prekrizene cijele lekcije koje su se odnosile na minuli rat u Bosni i Hercegovini.

Slika


"U Turcina vjere nema"?

No, precrtavanje nepozeljnih recenica je, prema rijecima prof. Muhameda Ganibegovica, direktora Uciteljske skole u Sarajevu, imalo kontraefekat: "Tek tada je djecu pocelo zanimati sta je ranije pisalo u udzbenicima, pa su izmisljali razne nacine da to saznaju. Djeca su takva, da im nismo rekli da ce se neka rijec precrtati, oni je mozda nikad ne bi ni zamijetili, ne bi na nju ni obracali paznju."

"Takodjer", veli prof. Ganibegovic, "tesko je djeci koja su iskusila rat bilo reci: odsad ne smijes reci da je to bila agresija. Pa i medjunarodna zajednica upotrebljava taj termin.

Zamislite koji je to sad apsurd: Visoki predstavnik moze reci da je na BiH izvrsena agresija, ali to neki ucenik u BiH ne smije ni za zivu glavu."

Jasmina M., ucenica jedne sarajevske gimnazije, kaze: "Kad sam krenula u 4. razred, dobila sam udzbenik historije koji je sav bio iskrizan crnim flomasterom. Jedva sam cekala da dodem kuci i pokusam procitati sta pise ispod. Zapalila sam svijecu i stranicu po stranicu citala nad njenim plamenom."

U Federaciji BiH ove godine stampani su novi udzbenici historije za osmi razred osnovne i cetvrti razred srednje skole. Jedan od autora tih udzbenika, pored Enesa Durmisevica i Muhidina Pelesica, prof. Muhamed Ganibegovic, veli da je njihov sadrzaj skoro identican sadrzaju starih udzbenika, stampanih 1994. godine, s tim sto su sada izostavljeni prekrizeni pasusi i recenice, i sve sto se odnosilo na rat u BiH od 1992. do 1995. godine. "Ovi udzbenici pisani su po svim uzusima koje je nametnula medjunarodna zajednica. Mozda je i bolje sto nema lekcija o nedavnom ratu u BiH, jer da bi se o skoroj proslosti pisalo, potrebna je izvjesna vremenska distanca. Udzbenici su pisani i cirilicom i latinicom naizmjenicno", kaze prof. Ganibegovic i kao kuriozitet pokazuje odjeljak koji govori o atentatu na austrougarskog prestolonasljednika Franju Ferdinanda.

U starom udzbeniku, na koji je OHR imao primjedbe, pisalo je:

"Atentat je pocinio Gavrilo Princip, pripadnik grupe nacionalistickih srpskih omladinaca, koji su pripadali organizaciji Mlada Bosna."

U novom udzbeniku, stoji: "Ubistvo austrougraskog nadvojvode Frantza Ferdinanda koje je 28. juna 1914. godine pocinio Gavrilo Princip, djelo je grupe nacionalno-revolucionarnih, tacnije nacionalistickih srpskih omladinaca poznatih pod imenom Mlada Bosna."!?

Takodjer, prema rijecima profesora Ganibegovica, ali i jos nekih profesora sarajevskih srednjih skola, odluku o ukidanju paralelnog sistema obrazovanja i segregacije postuju samo skole u krajevima sa bosnjackom vecinom.

"U Turcina vjere nema"

I u Republici Srpskoj stampani su novi udzbenici. Ministar prosvjete RS-a Gojko Savanovic vec se pohvalio da su u tom entitetu stampana 53 udzbenika za osnovne i srednje skole. Medjutim, on nista ne zna o udzbeniku "Poznavanje drustva" za cetvrti razred osnovne skole, autora Steve Pasalica i Ranka Pejica, koji je stampan ove godine i vec je u upotrebi.

Naime, po tom udzbeniku, BiH uopce ne postoji kao drzava.

Ali zato postoji Republika Srpska i ona se malom djaku na mapi predstavlja zajedno sa SR Jugoslavijom. Ucenik iz tog udzbenika moze saznati da postoje samo srpske zemlje, da se Republika Srpska granici sa SR Jugoslavijom na sjeveroistoku, jugoistoku i istoku, da sa drugih strana granice "zivi isti srpski narod koji se borio 200 godina da ova granica nestane", a Kulin ban stavljen je medju vladare koji su stvorili "srpsku Bosnu".

U lekcijama o himni, grbu i zastavi takodjer nigdje nema Bosne i Hercegovine, pa djeca u RS-u iz ovog udzbenika mogu nauciti tek kako se zove himna Republike Srpske i Jugoslavije te da Crna Gora i Srbija jos nisu usvojile svoje himne. U istom udzbeniku, na stranici 86, lekcija "Drugi srpski ustanak i stvaranje srpske nacionalne drzave" pocinje pitanjem: Da li si cuo narodnu izreku "U Turcina vjere nema"?

U kontrolnim zadacima koji idu uz ovaj udzbenik, i koji su stampani na 20 stranica, Bosna i Hercegovina spominje se samo cetiri puta, i to onda kada se radi o bunama, "Mladoj Bosni", aneksiji BiH i austrougarskoj vladavini.

Profesor Ganibegovic za ovaj udzbenik je kratko kazao da je to najveci grijeh kojeg su vlasti RS-a mogle pociniti prema djeci koja tamo zive.

Ministar Savanovic je za Dane izjavio kako on pojma nema da je taj udzbenik stampan: "Što mene to pitate, ne mogu ja svakog dana citati po 50 knjiga. I nisam ja nikakav strucnjak za to. Ako kazete da je autor Pasalic, to je moj zamjenik, pa njega o tome pitajte."

U Uredu visokog predstavnika bili su iznenadeni kada su saznali da je autor spornog udzbenika zamjenik ministra prosvjete RS-a. "Hvala vam puno na toj informaciji", rekao je Claudie Kieffer i objasnio nam da je OHR prije nekoliko sedmica dobio informaciju o postojanju ovog udzbenika, da je formirao specijalni ekspertni tim koji trenutno tabiri Pasalicevo i Pejicevo djelo, te da ce po tom pitanju vrlo brzo razgovarati sa ministarstvom prosvjete RS-a.

"Svi nas pitaju zasto ne uvodimo sankcije za one koji ne sprovode nase odluke, a mi uporno govorimo da nismo bh. Vlada. U konkretnom slucaju, mi nismo ministarstvo obrazovanja i probleme koji su se pojavili trebaju otklanjati ministri", kaze Kieffer. Medjutim, pitali smo ga, zar OHR ne moze smijeniti ministra prosvjete RS-a ili njegovog zamjenika, na sto je on odgovorio: "Puno je ovdje kandidata za smjenu. Bojim se da bismo ih morali smijeniti dvocifren broj, mozda izmedu 30 i 50, a to ne vodi nikuda. Ne znam ko bi ostao." OHR ce, veli Kieffer, do kraja ove godine ponovo pregledati sve udzbenike iz oba entiteta i to ce raditi svake godine ubuduce.

Pored novostampanih, u nekim skolama, a narocito u Republici Srpskoj i tzv. Herceg-Bosni, jos uvijek su u upotrebi udzbenici iz SR Jugoslavije i Hrvatske. Tako u podrucjima sa hrvatskom vecinom prvo sto prvacici nauce jeste pjesmuljak koji glasi: Ja sam mali prvacic, slatki mali Hrvatic.

U petom razredu djeca rodjena u Sarajevu, Kaknju, Varesu… iz Hrvatske citanke (Zagreb, 1997.) naucit ce da je njihova domovina Hrvatska, a himna Lijepa nasa domovino, dok ce u sestom razredu saznati kako je njihov praiskonski dom i zavicaj na Krku, u Zagorju, Slavoniji ili na Cetini, te da je Mehmedalija Mak Dizdar hrvatski pisac, a njegova pjesma Molitva katolicka pjesma…

Ovi "uvezeni" udzbenici, kazu u OHR-u, trebali bi se izbaciti iz upotrebe do juna sljedece godine, odnosno do kraja ove skolske godine, kada treba poceti stampanje novih. Navodno, novi udzbenici nece biti jedinstveni za cijeli prostor BiH, ali ce morati sadrzavati propisan minimum "zajednickih osnova".

Ljudska prava i pjesacenje

Na proslogodisnjoj majskoj Konferenciji dogovoreno je i to da se u sve srednje skole u BiH uvedu dva nova predmeta: Demokratija i ljudska prava i Kultura religija.

Demokratija i ljudska prava od ove skolske godine uvedeni su u sve bh. skole i izucavaju se u trecem razredu. S obzirom da za ovaj predmet nije bilo strucno osposobljenog kadra, za vrijeme skolskih ferija jedna grupa diplomiranih profesora odbrane i zastite te sociologije isla je na dvomjesecni kurs. Ovako osposobljeni nastavnici predavat ce samo ovu prvu skolsku godinu, a ubuduce ce se morati obrazovati na Fakultetu politickih nauka u Sarajevu, gdje ce biti otvorena posebna katedra. Predmet Kultura religija jos nije usao u nastavne planove i programe na nivou drzave, ali se on vec predaje u nekim skolama.

"Ali, to nije ono sto smo mi htjeli, a htjeli smo da to bude predmet jedinstven na citavom prostoru. Dakle, svi ucenici u svim skolama i u Federaciji i u Republici Srpskoj trebali su uciti isti sadrzaj iz istih udzbenika", kaze Severin Montina.

Slika

"U Turcina vjere nema"?

Zbog toga je u aprilu ove godine odrzan simpozij na kojem je donesena odluka da cetiri vjerske zajednice u BiH i entitetska ministarstva obrazovanja odrede po jednog clana kako bi se sacinio tim za izradu nastavnog programa za predmet Kultura religija, a koji bi se trebao izucavati u drugom i trecem razredu srednje skole. Ocekuje se da ce do iduce skolske 2002/2003. godine ovaj program kao i predavaci biti spremni.

Prosle skolske godine na drzavnom nivou takoder je formiran i tim od devet strucnjaka iz jezika i knjizevnosti (po tri iz svakog naroda) koji su na celu sa profesorima sa Hajdelberskog instituta poceli sa izradom zajednickih modula za jezik i knjizevnost. Ti moduli bi se od ove skolske godine trebali poceti ugradivati u nastavne planove i programe. Ovo podrazumijeva i obavezno ucenje drugog pisma u osnovnim skolama - u Federaciji cirilice, a u Republici Srpskoj latinice.

I ovdje se ne zavrsava spisak problema u obrazovanju. Postoji jos jedan: obrazovanje djece povratnika. Tako, rijetko gdje, osim u Sarajevu i Tuzli, neki povratnik, recimo Srbin, salje svoje dijete u skolu u kojoj se uci po "bosnjackom" ili "hrvatskom" programu. Ista je situacija i sa povratnicima Bosnjacima i Hrvatima u Republiku Srpsku, pa se nerijetko desava da djeca radije ostaju kod kuce nego da uce po "tudem" programu.

Doduse, bilo je i slucajeva kada su djeca povratnici odlucila da idu u skolu gdje se uci po tudem programu, ali im je skolovanje bilo onemoguceno. Takvo razocarenje dozivjeli su ucenici Bosnjaci koji su se vratili u selo Kotorsko kod Doboja. Nekolicinu njih su njihovi vrsnjaci Srbi, nakon sto su ovi dosli pred skolu, kamenovali i otjerali. Od tada djeca povratnici u Kotorsko sjede u svojim satorima i cekaju dan kada ce im neko napraviti drugu skolu.

U federalnom Ministarstvu obrazovanja isticu jos jedan problem. Abdulah Jabucar kaze: "Kad negdje postoji skola, onda postoji i mogucnost da djeca povratnici kad-tad u nju krenu. Medutim, puno je veci problem kada skole nema nikako. Djeca koja zive u selu Blatnice kod Teslica, do najblize skole moraju pjesaciti deset kilometara, povratnici u Doboj-Jug pjesace po 20 kilometara, dok povratnici u sela izmedu Olova i Sokoca, a kojih nije malo, ne moraju ni pjesaciti jer, jednostavno, nemaju gdje. Na tom podrucju ne postoji nijedna skola." Iz istih razloga je Slobodan Sabljic, opcinski nacelnik Bosanskog Grahova, gradica u kojem uopce ne postoji osnovna skola, od svih medunarodnih i domacih humanitarnih organizacija zatrazio pomoc kako bi se ucenicima obezbijedilo redovno pohadanje nastave. Ucenici iz tog gradica svaki dan putuju u susjedni Drvar.

Ipak, u nekim mjestima, posebice u Federaciji BiH, naslo se rjesenje za obrazovanje ucenika povratnika. Naime, takva djeca idu u skolu sa ostalom, ali ona imaju posebne ucionice i posebne nastavnike, a nastava se odvija po programu po kojem su je imali i tamo gdje su zivjeli kao izbjeglice. Ovakav model obrazovanja se poceo primjenjivati u Stocu prije dvije godine, kada je tamo bilo samo cetvero djece povratnika, a ove skolske godine ima ih 146.

Programi za 21. vijek Kada se uzmu u obzir svi navedeni problemi, logicno je zapitati se hoce li bosanskohercegovacka djeca u svoj toj nelogicnosti izgubiti korak sa vremenom i ostatkom svijeta? Savjetnik federalnog ministra obrazovanja Abdulah Jabucar je, sto se toga tice, optimista. "I pored svih teskoca, nasa djeca stizu korak sa 21. vijekom", kaze on i objasnjava kako vec dvije godine Udruzenje medicinskih skola iz Federacije BiH radi na promjenama sistema strucnog obrazovanja. Naime, to udruzenje izvrsilo je izmjene strucnog obrazovanja i proslijedilo ga federalnom ministarstvu koje ga je i podrzalo. Uporedno s tim, u okviru PHARE programa, i uz pomoc Evropske komisije, sacinjena je Strategija za reformu strucnih skola. Zapravo, sacinjeni su nastavni programi za sest zanimanja: stolar, pekar, elektricar, kuhar, administrativni sekretar i administrativni tehnicar. U prethodne dvije godine taj program se primjenjivao u 12 skola, a od ove godine prihvatilo ga je jos dvadesetak srednjih skola.

Ovih dana raspisan je i tender za nastavak PHARE-ovog programa, koji ce trajati do 2004. godine, a obuhvatat ce cetverogodisnje "tehnicke" srednje skole. Takoder se ocekuje da se do kraja 2004. zavrsi projekat tzv. tehnicke pomoci obrazovanju BiH, koji sponzoriraju Evropska komisija i Svjetska banka, a u koji su ukljucene i gimnazije. U realizaciju ovog projekta ukljuceno je oko 60 strucnjaka iz citave BiH.

U federalnom Ministarstvu obrazovanja optimisti su po ovom pitanju i nadaju se da ce nasa djeca uskoro, bez trunke stida, moci slijediti svoje vrsnjake u Evropi.

Bit ce da ni oni nisu culi za nove udzbenike u Republici Srpskoj. Mustafa Demirovic i Gojko Savanovic, entitetski ministri obrazovanja


Trziste udzbenika

Razgovarao: Omer Karabeg

- Veoma je malo dodirnih tacaka izmedu onoga sto djeca uce u Sarajevu, Banjoj Luci ili u zapadnom dijelu Mostara. Da li nastavne programe treba ujednaciti ili i dalje treba da postoje tri potpuno odvojena sistema obrazovanja?

SAVANOVIC: Ne mislim da u BiH treba da budu tri potpuno odvojena sistema obrazovanja. Zapravo, medu njima ima dosta dodirnih tacaka, posebno kad je rijec o matematici, fizici, biologiji, hemiji i strucnim predmetima. Nema nijednog razloga da se ne usaglase programi nastave tih predmeta. Skupo je kad se radi po razlicitim programima, jer sto je vise razlicitih programa, to je vise udzbenika i izdavaca. Ali, sadasnje stanje sigurno nece ostati ovakvo kakvo jeste. Mi smo usli u projekat izrade zajednicke strategije obrazovnog sistema u BiH. U Republici Srpskoj i u Federaciji formirane su komisije koje ce izvrsiti usaglasavanje programa.

DEMIROVIC: Tri obrazovna sistema u Bosni i Hercegovini zapravo su tri antisistema. Najgore od svega je to sto u pojedinim dijelovima drzave Bosne i Hercegovine djeca uce po nastavnim programima Srbije i Hrvatske, uce njihovu istoriju, cak i geografiju. Sjecam se jednog takmicenja ucenika iz Federacije, kada su daci iz jednog kantona sa hrvatskom vecinom bili najbolji u svim predmetima osim u geografiji i to ih je kostalo prvog mjesta. Jer, oni u svojoj skoli nisu ucili geografiju Bosne i Hercegovine, vec Hrvatske. Zbog svega toga potrebna nam je zajednicka strategija obrazovanja.

- Da li je tacno, gospodine Savanovicu, da bosnjacka i hrvatska djeca u Republici Srpskoj moraju u skolama da uce srpski jezik i srpsku historiju? Nedavno su roditelji bosnjacke djece u Kozarcu, rijec je o povratnicima, protestirali zbog toga sto njihova djeca moraju da slusaju nastavu na srpskom jeziku i predmete u kojima dominiraju srpske teme i zbog toga sto, kako oni kazu, nastavnici vode djecu da posjecuju spomenike palim srpskim herojima iz posljednjeg rata.

SAVANOVIC: Nije tacno da nastavnici vode bosnjacku djecu da posjecuju spomenike palim srpskim herojima, to je kriva informacija. Mi smo to provjeravali, takvih slucajeva nije bilo. Ali je cinjenica da se u RS-u radi po nastavnom programu Republike Srpske, kao sto se i u Federaciji radi po kantonalnim programima. Da li ce se i kojoj mjeri uvesti predavanje na maternjem jeziku, o tome treba da se dogovorimo. Prema sadasnjem zakonu u RS-u, nastava se slusa na srpskom jeziku ukoliko je u odjeljenju veci broj srpske djece, a tako je, koliko ja znam, i u Federaciji. Tamo je nastava na bosnjackom ili hrvatskom jeziku, zavisno od kantona. Tu nema nikakvih razlika. Što se tice Kozarca, tamo postoji jedna grupa ljudi, ne bih bas rekao roditelja, koji insistiraju na otvaranju bosnjacke skole u kojoj bi se nastava izvodila na bosnjackom jeziku. Škola se moze otvoriti, ali se moraju ispuniti uslovi koji vaze i za ostale skole u RS-u. Ali, naravno, dok je god u Republici Srpskoj na snazi sadasnji zakon o obrazovanju, djeca ce slusati nastavu na srpskom jeziku.

- U Republici Srpskoj koriste se udzbenici iz SR Jugoslavije, iz Srbije. Da li se radi na zamjeni tih udzbenika i da li se pisu vlastiti udzbenici RS-a?

SAVANOVIC: Mi uveliko na tome radimo. Samo ove godine smo stampali 53 vlastita udzbenika za osnovne i srednje skole. Mi smatramo da cemo za narednu skolsku godinu u potpunosti imati svoje udzbenike.

DEMIROVIC: Nedavno smo gospodin Savanovic i ja trebali da se u Strasbourgu sastanemo sa ministrima obrazovanja iz Srbije i Hrvatske, ali su kod njih nastupile neke personalne promjene, pa do tog sastanka nije doslo. Mi smo htjeli da im kazemo da smo mi u Bosni i Hercegovini - bosanski Srbi, bosanski Hrvati, Bosnjaci, Bosanci i tako dalje - u stanju da napravimo vlastite udzbenike i da unosenje nastavnih planova i programa Srbije i Hrvatske u BiH narusava integritet i suverenitet nase drzave. I ja mislim da je ovo posljednja godina kada se to moze tolerisati. U Federaciji u tom pogledu imamo velike probleme sa tri kantona u kojima je na vlasti HDZ. Tamo se predaje po nastavnim programima Hrvatske. Na svjedocanstvima koja dobijaju ucenici pise "Hrvatska Republika Herceg-Bosna". Medutim, ucenici sa tim svjedocanstvima ne mogu da se upisu na fakultete ni u BiH, ni u drugim drzavama, vec moraju doci u federalno ministarstvo da "nostrificiraju" svoje diplome, jer druge drzave priznaju samo BiH, odnosno Republiku Srpsku i Federaciju. Sustina nove strategije je u tome da se usvoje evropski normativi i standardi koji ce omoguciti da djeca bez ikakvog problema prelaze iz skola u RS-u u skole u Federaciji, i obratno. Danas, medutim, imamo situaciju da jedan obrazovni sistem vlada u Ustikolini, a drugi u Foci ili Srbinju, kako taj grad danas zovu u Republici Srpskoj. A ta dva grada su medusobno udaljena nekoliko kilometara. Kad napravimo zajednicke programske osnove sa zajednickim jezgrima, ne jedinstvenim, ja to uvijek naglasavam, jer mi moramo sacuvati nacionalni identitet svakog konstitutivnog naroda, onda ce obrazovni sistem biti jedan od znacajnih faktora reintegracije Bosne i Hercegovine.

- Da li je moguce napraviti zajednicke udzbenike koji bi se koristili u cijeloj Bosni i Hercegovini?

SAVANOVIC: Moguce je praviti zajednicke udzbenike tamo gdje postoje sira zajednicka jezgra. Recimo, za fiziku i matematiku. Medutim, ja se zalazem da postoji trziste udzbenika, da ne bude, recimo, propisan samo jedan udzbenik, pa da se nijedan drugi ne smije upotrebljavati. Moramo omoguciti izbor, pa da se u Federaciji mogu koristiti udzbenici iz RS-a, a u RS-u oni iz Federacije. Neka pobijedi bolji udzbenik. Ili, recimo, ako je jedan udzbenik iz matematike toliko dobar, ako ga hvale svi nastavnici, zasto da on onda ne bude taj iz kojeg ce se uciti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

- Vi govorite samo o matematici, fizici i slicnim predmetima.

SAVANOVIC: Ne mogu reci da cemo moci napisati zajednicki udzbenik istorije ili knjizevnosti. Nisam siguran da ce do toga skoro doci.


Propascu Jugoslavije BiH je usla u sastav - cega?

U Poznavanju drustva za 4. razred osnovne skole pise i ovo:

"Jugoslavija izlazi na Jadransko more, sto je cini primorskom zemljom. Republika Srpska se prostire blizu jadranske obale."

"U vrijeme Kulina bana Bosnom su sirili svoje vjersko ucenje bogumili koje je Nemanja protjerao iz Srbije."

"Sada ces uciti o svim glavnim gradovima srpskih zemalja: Beograd, Podgorica, Srpsko Sarajevo i Banja Luka… Potpisivanjem Mirovnog sporazuma i zavrsetkom rata 1995. godine, dijelovi Srpskog Sarajeva pripali su Sarajevu koje se nalazi na teritoriji Federacije BiH (Grbavica, Novo Sarajevo, Hadzici, Vogosca, Ilidza i Ilijas)."

"Raspadom bivse Jugoslavije i njenom podjelom na vise drzava, mnogi etnicki prostori ostali su bez Srba… U bivsoj jugoslovenskoj republici Bosni i Hercegovini to su zapadni dio Krajine, Ozrensko-vozucki kraj, Sarajevski kraj, dijelovi Hercegovine i drugi."

A u Kontrolnim zadacima iz poznavanja drustva, za isti razred, djeca treba da odgovore na sljedeca pitanja ili ih dopune:

"Kako se naziva kontinent na kome se nalaze Republika Srpska i SR Jugoslavija?"

"Ko je osnovao samostalnu srpsku drzavu Bosnu: a) Tvrtko Kotromanic b) Kulin Ban c) Stjepan Kotromanic "Osim Srba ustase su unistavale i…..?"

"Na celu ustaske Nezavisne drzave Hrvatske 1941. godine bio je….?"

"Hrvatskim cvecem proglaseni su……?"

"Koliko je u Drugom svetskom ratu stradalo Srba?"

"U kojem delu Evrope se nalaze Republika Srpska i SR Jugoslavija?"

"Propascu Jugoslavije BiH je usla u sastav……?"


Nestrucni nastavnici i preobilni programi

Nije u BiH samo problem u tome sta djeca uce, vec i ko ih uci. Procjenjuje se da samo u Federaciji BiH cak 4.000 nastavnika nema adekvatnu strucnu spremu i da je najveci broj takvih nastavnika zaposlen u osnovnom obrazovanju. Zamjenik ministra obrazovanja Tuzlanskog kantona Hazim Halilovic izjavio je da u tom kantonu cak 182 nastavnika nemaju odgovarajucu naobrazbu, a uglavnom predaju strani jezik i historiju. Po njegovom misljenju, programi koje djeca moraju savladati za jednu skolsku godinu preobilni su i takav sistem ne polucuje pozitivne rezultate, pa su u Tuzlanskom kantonu odlucili programe reducirati za 20 do 30 posto gradiva.

Distrikt Brcko: Zakonom rijeseno sve

Zvuci skoro nadrealno, ali je istinito: najmanje problema, kada se radi o obrazovanju, ima u Distriktu Brcko. Naime, supervizor za Distrikt Brcko Garry Matthews "nametnuo" je Zakon o obrazovanju koji se primjenjuje u svim tamosnjim skolama. Dakle, u skolama je dozvoljeno koristiti i udzbenike iz Federacije, i iz Republike Srpske, s tim sto oni moraju biti "ocisceni" od netacnosti i rijeci koje podsticu mrznju, netrpeljivost i netoleranciju. Na profesorima i ucenicima je da odluce koji udzbenik ce koristiti prilikom izvodjenja nastave.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 1:53 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
ŠKOLA,UČENJE,OBRAZOVANJE U DANSKOJ


U jednom dokumentu koji daje prva fundamentalna obavještenja novim građanima Danske o danskom društvu, stoji tekst koji ukratko govori o tome kako se školuje i uči u toj zemlji.

Osnovna škola

Sva djeca imaju pravo na besplatno školovanje u danskim osnovnim školama pod istim uslovima. To obuhvata ponudu jednogodišnjeg predškolskog razreda i 9 godina osnovne škole – kao i eventualnog 10. razreda.

Predškolski razred

Školska obaveza važi od 1. do 9. razreda. Ali daleko najveći broj djece počinje sa predškolskim razredom već sa 5 ili 6 godina.

Djeca uče da idu u školu

U predškolskom razredu se miješaju učenje i igra. Djeca uče slova, pjevaju, igraju se i rade sa stihovima i rimovanjem.

Cilj predškolskog razreda je da djeca steknu pravilan utisak o životu u školi. Djeca koju dijete sreće u ovom razredu mogu biti ista ona koja će postati školski drugovi u prvom razredu.

Osnovna škola

Djeca se prate u istom razredu

Danska osnovna škola je cjelovita osnovna škola. To znači da se djeca ne dijele usput. Oni ostaju zajedno iz godine u godinu, idu u isto odjeljenje tokom cijelog školovanja.

Djeca stiču osnovna znanja

Osnovna škola daje djeci osnovna znanja iz npr. matematike, jezika, poznavanja društva i prirode. Ona im takođe približava dansku kulturu i stvara razumijevanje za druge kulture.

Osim toga škola jača razvoj ličnosti i stimulira njihovu maštu i želju za učenjem.

Suodlučivanje i suodgovornost

Škola treba da pripremi djecu na život u društvu slobode, ravnopravnosti i demokratije. To se čini tako što se navikavaju na suodgovornost i suodlučivanje uz istovremeno učenje prava i dužnosti.

Đački savjet se sluša

Djeca uče da izražavaju svoje mišljenje. Ona imaju i pravo organizovanja đačkog savjeta koji se konsultuje prilikom donošenja važnih odluka u školi.

Nema ocjenjivanja prije 8. razreda

Tokom prvih godina osnovne škole roditelji se obavještavaju o uspjehu djece na konsultacijama. Ocjene, probe i ispite djeca susreću tek u osmom razredu.

Cilj i zadatak osnovne škole

Danska narodna škola je zasnovana na Zakonu o osnovnom školstvu. Na njegovom početku je zacrtan cilj i zadatak osnovne škole:

Član 1. Zadatak osnovne škole je da u saradnji sa roditeljima unapređuje sticanje znanja, sposobnosti, radnih metoda i izražajnih formi koje potpomažu svestran lični razvoj pojedinog učenika.

Član 2. Osnovna škola treba da teži stvaranju takvih okvira za doživljaj, djelovanje i produbljivanje koji omogućavaju učenicima da razvijaju spoznavanje, maštu i želju za učenjem te im time stvara samopouzdanje i preduvjete za samostalno odlučivanje i djelovanje.

Član 3. Osnovna škola treba đacima da približi dansku kulturu, pridonese razumijevanju drugih kultura i ukaže na povezanost ljudi sa prirodom. škola priprema učenike na suodlučivanje, suodgovornost, prava i dužnosti u društvu slobode i demokratije. školska nastava i cjelokupni život u školi mora zato da se gradi na duhovnoj slobodi, ravnopravnosti i demokratiji.

Slobodne osnovne škole

Roditelji mogu da izaberu drugačije školovanje za svoje dijete, mogu npr. da upišu dijete u takozvanu slobodnu osnovnu školu. Tamo se plaća dio izdataka za školovanje.

Zasniva se na drugačijem mišljenju

Teoretska postavka jedne slobodne osnovne škole može biti drugačija nego u narodnoj osnovnoj školi. Razlike mogu biti u određenim pedagoškim principima ili religiji. Takve škole nude ponekad predmete kojih nema u narodnoj osnovnoj školi.

Isti nivo kao i u narodnoj osnovnoj školi

Zakon traži da nastava u slobodnim osnovnim školama mora da odgovara onoj iz narodne osnovne škole. To znači da nivo znanja danskog jezika, stručnih znanja i poznavanja društva mora da bude isti kao i u narodnoj osnovnoj školi.

Produžna škola

Đaci stanuju u školi

Roditelji mogu poslati svoje dijete u produžnu školu u 8., 9. i 10. razredu i to na jednu ili dvije godine. Produžne škole su jedna vrsta koledža gdje đaci stanuju. Oni na smjenu učestvuju u svakodnevnim poslovima kao što su spremanje hrane i čišćenje.

Ove škole mladi najčešće biraju zbog želje da probaju nešto što je drugačije od osnovne škole – ili što imaju potrebu/želju da jedno izvjesno vrijeme ne budu kod kuće.

Ulaže u razvoj čovjeka

Nastava se koncentriše naročito na opšte vaspitanje, razvoj ličnosti i sazrijevanje učenika. Zato produžne škole često nude kreativne i praktične predmete kao što su dramska umjetnost, muzika, sport, foto, poljoprivreda i različite forme zanatstva.

Kako se vrši upis u školu

Roditelji mogu da posjete školu


Dijete automatski pripada osnovnoj školi u školskom distriktu gdje ima registrovan boravak. Nekoliko mjeseci prije polaska u predškolski razred roditelji dobijaju ponudu da posjete školu i razgovaraju sa nastavnikom.

Važno pri polasku u školu

Roditelji obično dobijaju pismo gdje su navedene praktične stvari u vezi polaska u školu. U pismu može da stoji da djetetu prvog dana treba školska torba, pernica i užina. Uobičajeno je da djeca svakoga dana nose užinu sa sobom. U manjem broju škola se užina dobija u školi, a negdje ima kantina gdje se može kupiti jeftina hrana.

Privatnu školu moraš sam da kontaktiraš

Roditelji koje žele da pošalju svoje dijete u slobodnu osnovnu školu, treba sami da se obrate školi i upišu dijete na listu čekanja. U mnogim školama to treba uraditi nekoliko godina prije polaska u školu. Škole javljaju na vrijeme da li je dijete primljeno ili ne.

Nastava

Zakon propisuje minimalne zahtjeve gradiva koje đaci moraju da nauče u školi. Pored ovih zahtjeva škole same odlučuju kako će organizovati nastavu.

Oba pola imaju iste predmete

U narodnoj osnovnoj školi dječaci i djevojčice imaju iste predmete. To važi za predmete danski, engleski, poznavanje društva i matematika. Isto tako i za kreativne predmete. Oba pola uče da šiju, spravljaju hranu i upotrebljavaju alat. U najnižim razredima idu na plivanje i gimnastiku zajedno ali se dječaci i djevojčice tuširaju zasebno.

O hrišćanstvu i drugim religijama

Nastava hrišćanstva obrađuje opšta ljudska pitanja koja se postavljaju i diskutuju kako u hrišćanstvu tako i u drugim religijama i životnim shvatanjima.

Nastava nije propovijedanje nego isključivo informisanje. Uloga nastave je dakle da pridonese razumijevanju istorijskih i kulturnih osnova mnogih modernih društava koje mi danas poznajemo.

Postoji mogućnost da roditelji izuzmu svoju djecu od nastave hrišćanstva ako izjave da će se sami pobrinuti o nastavi vjeronauke.

Ako je djetetu teško da prati nastavu

Ako vaše dijete ima velikih problema sa nastavom može da dobije ekstra ili specijalnu nastavu. To važi npr. ako dijete pati od disleksije.

Seksualno obrazovanje o osjećanjima i tijelu

Djeca imaju seksualno vaspitanje u školi. Tu uče kako tijelo funkcioniše. Razgovara se o ljubavi i zaljubljenosti. Ispriča se i kako se dobijaju djeca – i kako se to izbjegava.
Seksualno vaspitanje se ne nalazi na rasporedu časova. Nastavnik govori o tome kad to djeluje prirodno u odnosu na nastavu i učenike.

Nastava danskog kao drugog jezika i nastava maternjeg jezika

Definicija dvojezičnog djeteta

Dvojezično dijete je ono dijete koje kao maternji jezik govori drugi jezik, a ne danski i koje uči danski jezik tek u susretu sa okolinom ili eventualno kroz nastavu u školi.

Jezička stimulacija predškolske djece

Opštine su obavezne da dvojezičnoj djeci, koja još nisu pošla u školu, a imaju potrebu za tim, ponude pomoć za jezički razvoj kako bi bolje naučila danski. Ponuda obuhvata različite aktivnosti koje mogu da stimuliraju jezički razvoj djeteta.

Nastava danskog kao drugog jezika

Prilikom prijema dvojezičnih učenika u narodne osnovne škole, direktor škole procjenjuje njihove potrebe i odlučuje da li će nekog učenika uputiti na posebnu nastavu danskog kao drugog jezika. Dopunska nastava danskog kao drugog jezika moguća je od 1. do 10. razreda.

Nastava maternjeg jezika

Opštine su dužne da ponude nastavu maternjeg jezika djeci iz zemalja članica Evropske Unije, zemalja obuhvaćenih ugovorom o Evropskoj ekonomskoj saradnji (Norveška, Island i Lihtenštajn) kao i sa Farskih ostrva i Grenlanda. Nastava u pojedinim školama ili opštinama će, međutim, biti organizovana samo ako su ispunjeni određeni preduslovi, jedan od njih je ako ima dovoljno prijavljenih učenika.

Osim toga opštine mogu dobrovoljno da ponude nastavu maternjeg jezika učenicima iz drugih zemalja. Opštine imaju pravo da traže djelomično plaćanje ove nastave.

Dnevni boravak i školski dnevni boravak

Djeca se čuvaju do četvrtog razreda

Djeca se mogu čuvati u dnevnom boravku ili u školskom dnevnom boravku (SFO) do polaska u četvrti razred. Tu djeca mogu da se igraju sa drugovima, pišu zadatke ili se odmaraju. Institucije se zatvaraju u 17 ili 18 časova.

Vi sami plaćate dio troškova osim ako dobijete slobodno (besplatno) mjesto. Visina plaćanja zavisi od visine prihoda.

Klubovi za veću djecu

Neke opštine imaju i klubove za provod slobodnog vremena za djecu koja su prevelika za dnevni boravak.

Škole u prirodi – izleti

Važno za socijalni život u školi


Škole u prirodi – izleti su dio školske nastave. One su važne za socijalni život u školi i za solidarnost među đacima. Mnogi smatraju ove izlete najboljim trenucima školskog života.

Prije samog puta djeca se pripremaju rješavanjem zadataka i izradom pismenih zadataka.

U školama u prirodi – na izletima djeca zajedno pripravljaju hranu, pecaju ili voze bicikle, pale logorsku vatru, igraju se i kupaju u moru. Djevojčice i dječaci spavaju zasebno, svako u svojoj spavaonici.

Škola u prirodi u sigurnim okvirima

Škola u prirodi- izlet je dio nastave koja djeci daje mogućnost konkretnih doživljaja i iskustava. Nastava protiče u sigurnim okvirima – pod nadzorom i uputstvima nastavnika.

Praktična pitanja koja se odnose na hranu, boravak i spavanje se unaprijed razmotre sa roditeljima tako da oni mogu da budu mirni kad šalju svoju djecu na put.

Djeca pomažu u štednji prije puta

Koliko ovih izleta ima i koliko vremena traju, zavisi od škole do škole. Izlet obuhvata najmanje dva noćenja negdje u Danskoj ili ponekad u nekoj drugoj zemlji.

U starijim razredima djeca često rade u slobodnom vremenu potpomažući štednji potrebnih sredstava za izlet u inostranstvo.

Uticaj roditelja

Zakon o osnovnoj školi daje roditeljima mogućnost da ostvare svoj uticaj. To se dešava putem uprave koju ima svaka škola. Uprave se sastoje od predstavnika škole i izabranih predstavnika roditelja.

Roditelji učestvuju u životu škole

Škola daje roditeljima niz mogućnosti da se angažuju i utiču na školovanje djece. Većina roditelja učestvuje na roditeljskim sastancima, proslavama i drugim aranžmanima u školi. Time stiču uvid u školski dan, nastavu i život djeteta – a i susreću druge roditelje iz razreda.


Pripremio i uredio: Prof. Hamdo Camo


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 1:54 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
ŠKOLA,UČENJE,OBRAZOVANJE U FINSKOJ


Schaffhauser Bock
Četvrtak, 9. Novembar 2005, Br. 45

Posjeta Finskoj, PISA-prvaku

Visok ugled nastavnika u Finskoj

Eduard Loose, rektor visoke pedagoške škole Schaffhausen

Finska/ Schaffhausen. Eduard Looser se vratio sa sedmodnevne studijske posjete iz Finske. Tamo je mogao zajedno sa još trinaestoricom svojih suradnika, pripadnika Švicarske konferencijske pedagoške škole, te stručnim kadrovima generalnog sekretarijata EDK, steći uvid i staviti pod lupu finski školski sistem. Finci su u PISA izvještaju postigli najbolje rezultate u čitanju.

Intervju: Ursula Litmanowitsch



Schaffhauser Bock: Eduard Looser, želimo li oponašati Fince?

Eduard Looser: Ne, ali želimo učiti od jednog školskog sistema koji je u evropskom poređenju vrlo uspješan.

Schaffhauser Bock: Da li možemo uopće Finsku porediti sa Švicarskom?

Eduard Looser: Gledajući veličinu društvene komponente, da.

Schaffhauser Bock: Imigracijska kvota je daleko niža nego u Švicarskoj. To sigurno utječe na proces učenja.

Eduard Looser: Ona leži ispod dva procenta, a u širem području Helsinkija i 20 procenata, pa i više.

Schaffhauser Bock: Kakve su šanse stranaca u finskom školskom sistemu?

Eduard Looser: Mi smo imali uvida u situaciju u predgradjima Helsinkija gdje živi veliki broj Estonaca, Rusa, Somalijaca, čiji roditelji imaju kvotu zaposlenosti do 40 procenata.

Ta djeca imaju jednake šanse, jer ne bivaju tako rano kanalisana školskim sistemom. Finci izgleda imaju jedan nekomplikovan i otvoren odnos i način ophođenja prema djeci imigranata.

Schaffhauser Bock: Finci briljiraju u pisinom izvještaju inteligencijom izražaja. Kako se to primjeti u svakodnevnici?

Eduard Looser: Finska kultura je sama po sebi vrlo rječita, vesela i puna živosti. Mi smo razgovarali sa puno ljudi i pri tome sam primjetio da svi raspolažu sa velikim potencijalom govorne kompentencije.

Schaffhauser Bock: Kako je sa nastavom za strane jezike?

Eduard Looser: Švedski jezik, koji je inače drugi jezik u zemlji, uče svi. Sa engleskim, rijetko njemačkim, počinju sa učenjem u trećem razredu. Isto tako, po izboru, mogu početi rano da uče i drugi strani jezik, ali sigurno izmedju 7. i 9. razreda.

Schaffhauser Bock: Kako izgleda obrazovanje nastavnog kadra?

Eduard Looser: Nastavnice i nastavnici uživaju u Finskoj primjetno veće društvene pozicije i ugled, nego kao što je to slučaj kod nas. Obrazovanje nastavnog kadra se odvija u potpuno integrisanim pravcima studija na univerzitetima.

Schaffhauser Bock: Šta je najviše ostavilo utisaka na vas i šta vas je oduševilo?

Eduard Looser: Stav Finaca općenito, da je svako dijete moguće naučiti, to je ostavilo veliki utisak na mene i to me oduševilo. Tako se žele izbjeći svi negativni efekti i propratne pojave koje izaziva rana selekcija i klasifikacija, koja se vrši tek nakon završene osmogodišnje škole. Tako se omladina usmjerava u određene pravce tek nakon 10. razreda. Ali i tamo je selekcija još otvorena, jer se na univerzitet može nakon završetka određenog smjera i odgovarajućeg dogovora prolaza i zadovoljenja kriterija.

Ukoliko pogledamo, koliko se samo energije potroši na našim školama za odgovarajuće doznake, čini mi se finska škola značajnije slobodnijom. Odgoj i unapređenje svakog pojedinačnog djeteta, svejedno kako stoji sa ocjenama i na kojem se nivou nalazi, može proći i zapravo ostaje - centrom svih odgojnih radnji.

Schaffhauser Bock: Da nije to možda pravi razlog, da su tako dobro prošli pri pisa- istraživanju?

Eduard Looser: Dobra kvota čitanja Finaca se ne može odrediti i izvoditi samo iz metodologije. Jer, šta sam ja konkretno vidio, kod nas ne bi nikada vrijedilo kao posebno dobra nastava.

Schaffhauser Bock: Dakle, u Švicarskoj je povodom Vaše posjete Finskoj, diskusija već lansirana?

Eduard Looser: Svakako! U krugovima nastavnog kadra je ta tema već odavno aktuelna.


Sa njemačkog preveo: Prof. Hamdo Čamo


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 1:56 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
Posjetite obrazovne ustanove i znanje.org - Komentari..


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 17th, 2010, 11:23 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Kad je školovanje u Rogatici u pitanje, slike sa "te kamare" stavljaću u ovu temu

Slika


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 17th, 2010, 1:37 pm 
Avatar

Pridružen: Septembar 21st, 2008, 2:11 am
Tekstovi: 4128
Poznadoh direktora Amira Prasu ar.
Na lijevoj strani, poznadoh, ucitelja Milorada Kozica, pokojnog.
Ovo ostalo...


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 17th, 2010, 3:29 pm 
Site Admin

Pridružen: Novembar 9th, 2008, 2:54 pm
Tekstovi: 5885
A ja maloprije na temi LOVCI spominjah Diku i njenog Avdziju.Evo je i na ovoj slici,poznam skoro sve,ali cu spomenuti tri momcica koji su davno odselili iz Rogatice: Mustafu Fafu Memiju(stoji prvi s lijeva u srednjem redu),a do njega Avdo Mesanovic cijeg brata Muhameda spomenusmo tamo oko kuopalista. i s druge strane onog najcrnjeg,prezivao se Zekovic,otac mu je bio milicioner.Zekovici su odselili u Uzice,Avo u Sarajevo,a Memije u Fojnicu.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 17th, 2010, 5:50 pm 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Slika


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 17th, 2010, 7:17 pm 
Site Admin

Pridružen: Novembar 9th, 2008, 2:54 pm
Tekstovi: 5885
Jedino Milka Vukasinovic ,zvana "Sebirada"nije bila prosvjetni radnik,a Stojanka Hodzic i Huso Konjhodzic nisu bili rodjeni Rogaticani(doduse nije ni direktor,ali ono"Odakle si,odakle mi je zena..."


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 18th, 2010, 8:47 pm 
Avatar

Pridružen: Septembar 21st, 2008, 10:52 pm
Tekstovi: 10155
Lokacija: nije u rogatici
Ako sam dobro prepoznao onu sto je zagrlila disa ono je Zora cistacica a ni ona nije prosvjetni radnik.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 18th, 2010, 8:56 pm 
Site Admin

Pridružen: Novembar 9th, 2008, 2:54 pm
Tekstovi: 5885
Pa to je Milka sestra Sretena Vukasinovica,Slavkina tetka :clap:


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: OBRAZOVANJE
TekstNapisano: Januar 18th, 2010, 9:54 pm 
Avatar

Pridružen: Septembar 21st, 2008, 10:52 pm
Tekstovi: 10155
Lokacija: nije u rogatici
Ako kazes za onu u bijelom onda sam pobrko ime.A znam da je bila cistacica.


Nazad na vrh
 Profil  
 
Prikaži tekstove “stare”:  Poredaj  
Započni novu temu Reply to topic  [ 336 posts ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5 ... 28  Sljedeća

Vremenska zona: UTC - 1:00


Trenutno su tu

Trenutno korisnika: Nema nikog, odmaraju se ljudi i 2 onih sto citaju, a nece da se registruju.


You cannot post new topics in this forum
You cannot reply to topics in this forum
You cannot edit your posts in this forum
You cannot delete your posts in this forum
You cannot post attachments in this forum

Traži, traži pa ćeš naći:
Idi na:  
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group