www.rogaticani.com

Bila jednom jedna carsija
Sada je: April 17th, 2021, 1:31 am.

Vremenska zona: UTC - 1:00




Započni novu temu Reply to topic  [ 37 posts ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4  Sljedeća
Autor Poruka
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:12 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
HABIBA STOCEVIC-RIZVANBEGOVIC


(1845. - 1890.)


Kad od tvoga ostrog pogleda

Kad od tvoga ostrog pogleda
Ima rana nasred dzigarica,
Ne strijeljaj! Vec je dosta, dragi,
I treptanja gustih trepavica.

Moj dragane, kad ti pogled pjani

Oko drugih djevojaka bludi;
Ko sablja je tvoj otkaz ljubavi
Nanovo mi obranio grudi.

Nerazumnoj, neznanoj, nesjetnoj
Protivnici ti si drug postao,
A meni si otkazao ljubav;
Gdje je rijec sto si je zadao?

Nevjernice, zalud je od tebe
Ocekivat djela milostiva;

Od iskona ne imades vjere,
Nevjernikom svijet te naziva.

O, Habiba, spasiti se tesko
Od ljubavnih - neprebolnih jada;
Kao i ti, mnoga nesrecnica,
Pustoj sreci nikad se ne nada.


S turskog: Safvet-beg Basagic



Habiba Stocevic - Rizvanbegovic


Habiba Stocevic Rizvanbegovic (Stolac 1845. - Istanbul 1890.).
Ona je jedina pjesnikinja iz Bosne koja je pjevala na turskom jeziku.

Nakon pogibije njenog oca Ali-pase Stocevica, otisla je u progonstvo, najprije u Sarajevo a zatim u Istanbul, gdje je zavrsila skolovanje. Pisala je, uglavnom, ljubavnu poeziju po uzoru na svoje savremenike u orijentalnim knjizevnostima. Prema nekim istarazivanjima ostavila je cjelovit Divan.


Rodjena je u Stocu 1845. Umrla u Carigradu 1890. Medju ono malo pjesnikinja mi imademo odlicnu zastupnicu u Habibi kceri Ali-pase Rizvanbegovica Stocevica...

Iza pogibije Ali-pasine, s cijelom obitelji otisla je u progonstvo put Male Azije. S pocetka su bili u Sarajevu, a kasnije su otisli u Carigrad. Tu je pocela i svrsila nauke. Kao djevojka pocela je pisati, pa je nastavila pjesnikovanje i kad se udala za jednog viseg cinovnika u Visokoj Porti.

A. Muhtar tvrdi da joj je poslo za rukom sastaviti cijeli divan i tako medju miljenicima turskih muza zauzeti odlicno mjesto."



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:12 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
HASAN KAIMIJA


(?. - 1680.?)


Hasan Kaimija, zapravo Hasan Kaimija Zerrin Oglu (Zerinovic), rodjen je u Sarajevu, u prvoj polovini 17. stoljeca, a umro je u Zvorniku, ne zna se tacno, ali negdje oko 1680. (?) godine.

Pripadao je krugu pjesnika koji su pisali na bosanskom i turskom jeziku. Podaci o njegovom zivotu su veoma kontraverzni i historijske cinjenice se ispreplicu s predajom. Zna se da je bio veoma vezan uz puk, pa ga je i to, pored njegovih pjesama, ucinilo popularnim, pa cak i karizmaticnim.

Skolovao se u Sarajevu i Sofiji. Pripadao je helvetijskom i kadrijskom tarikatu. U Sarajevu je obavljao duznost sejha Silahdar Mustafa-pasine tekije.

Kaimija je autor dva divana na turskom jeziku od kojih je jedan poznat kao "Varidat" (predskazanje, prorocanstvo). Za razliku od divanskih pjesnika, kojima, i on pripada, njegov stil je jednostavan, razumljiv, blizak manje obrazovanom covjeku.

Pjesme su mu uglavnom tesavvufskog usmjerenja - ustvari, ode Bogu i osnivacu kadrijskog tarikata Abdulkadiru Gejlaniju.


Kasida

Slava Bogu, u ovim casima
On nam je pomogao
I sa uciteljem cemo sretan pazar ostvariti
Svojim znanjem i rijecima
on nam je objelodanio Istinu.
Misli i razum imama, vaiza, sejha,
dosegnut ne mogu Nju.
U seriatu zna da razluci, istinitost
zna da dokuci;
U mistickim spoznajama, u tarikatu, molitvom
njegovom i zikrom nista se ne moze uporediti
Ovo srce se zaljubilo i stalno (Ga) trazi,
crni zuluf stalno gladi
Ono ljubljeno bice grli, to izuzetno bice (trazi).
U svom srcu nadji predah ugodan,
ti koji si vidjen u Njemu kroz Njega
Ni naprijed, ni nazad, ni desno ni lijevo,
ni gore ni dolje nema Njega
Kada se ukaze covjeku koji ga voli,
to covjeka muci
O Njegovom savrsenstvu misli, Njegovu
nadarenost ne moze da dokuci
Kada je voda mocan, mnogi to moze da odrice,
Al' Bog vidi njegove mahane, i kad ga
Munkir porice
I neka ga porice. On je uvijek na celu
prijatelja Istine,
Neka zloba od muke prsne, nek onaj ko cuje
tome ne povjeruje.
Nevazne su hvale i kudjenja kad sa
Prijateljem proticu casi
Nece li prijatelji, istomisljenici,
pojas nevjerstva presjeci
Ako se neko (na nevjerstvo osloni),
nece li ostat sam,
Hoce li biti nas saputnik, zar nece ispravne
pozvati za spas.
Na kog je on pogledao, taj miljenik
dervisa je ostao,
I sve sto postoji obiljezeno je tim
bezimenim znakom.
Vani je nebo od sedam katova, do njeg ce
suptilni stici,
Ovo uspece je jedino stvarno, u srcu
ta svjetla nadji!
I srce ima sedam zavjesa, srce onog ko voli,
Istinska sreca je u tebi samom, u sebi
te tajne nadji!
Onaj ko se na privid stvari osloni,
u sedam raznih vatri ce da izgori,
Spasen je onaj ko se probudi i
iz tog sna udalji.
Duse koje samo Njega slijede, koje su
od "siva" boje oprane,
Duse koje ga osjecaju ovdje sustinu
stvari su spoznale.
Ko sebe u Bogu prolaznim spozna.
On je tvorac svega, saznat ce
Koliko Mensura s rijecima "Ja sam Bog", koliko
Attara, sve nisko i prolazno napustise
Onaj sto ostro oko ima u stanju je uvijek da vidi,
Onaj sto basiret ima, uvijek ce s Istinom biti.
Oduvijek ti postojis i sam sebi si veo,
Jer ova dusa, strast i tijelo ti si;
I Njega nemoj zaboraviti.
Udji unutra, otvori oko, iz privida
Njemu pobjegni
Tanani most predji i lice Beskonacnog
ces vidjeti.
Dva svijeta su dusa i tijelo, lice
ljubljenog pod velom,
I sve na ovom svijetu od Njega dolazi,
zavjese ce mu s lica spasti.
Udaljio si se od sebe samoga,
Sve sto postoji s Njim je i od Njega.
Istina, sto ti se kroz tebe samog javi
u svemu je sadrzana,
U svem postojanju nema Joj ravna, sjemena
su cvjetove dala.
Ako vjerujes u nered stvari, u Ka'bu
trebas otici,
Kao zrtva tamo je stigao i Ismail bin Ibrahim
bin Azeri.
Oni sto na svijet jedinstveni dodjose,
Istina s Istinom postase,
Gore visoko se digose i mosus tatarski udisase.
Popni se gore visoko, na visine od devet sfera,
U Svevisnjeg ces se zaljubiti ime Plemenitog
neces zaboraviti!


Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:13 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
HASAN KAFI PRUSCAK


(1544. - 1615/16.)


Hasan Kafi Pruscak je nas najveci mislilac 16. stoljeca. On je najznacajnija licnost u znanstveno-knjizevnom i intelektualnom zivotu Bosnjaka. Istakao se i na kulturno-peosvjetnom polju, te svojim zaduzbinama od kojih neke postoje i danas. Njegovo knjizevno djelo o uredjenju drzave i drustva jos 1824. godine prevedeno je na francuskom jeziku, pa je Kafi od tada postao zanimljiv mnogim znanstvenicima, istocnim, nasim i zapadnim.

Hasan Kafi je rodjen u Pruscu 1544. godine. Knjizevno ime Kafi uzeo je 1580. godine. Posto je svrsio pocetne nauke u Bosni, otisao je u Carigrad. Na studijima u Carigradu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu.

Oko 1580. godine, napisao je kratku filolosku raspravu o znacenju i upotrebi rijeci celebi i manje djelo iz logike, a potom je imenovan za kadiju u Pruscu. Isao je na hadz u Meku 1591. i na tom putovanju sreo sa sa mnogim ucenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju, poceo je predavati ucenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svijetovne znanosti. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: "Temelji mudrosti o uredjenju svijeta" (1596.), moralno-politicki spis kojim je zelio da ukaze na negativne pojave u drzavi i drustvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali posto je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici preporucili su Kafiju da ga prevede na turski, sto je on i ucinio 1597. godine.

Licnim pismom sultan mu je dao prusacki kadiluk kao dozivotnu mirovinu pod uslovom da predaje ucenicima tih krajeva.

Poslije ovog imenovanja, Kafi je zivio i radio jos dvadesetak godina, ucestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zaduzbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajuci gradju za svoja djela.

Ucestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivsi u stabu velikog vezira Mehmed-pase Sokolovica. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zaduzbina: dzamije, medrese, hana, mekteba i vodovoda. Hasan Kafi umro je 1615. ili 1616. godine i sahranjen je u blizini svoje dzamije u Pruscu.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:13 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
HASAN ZIJAJIJA


(?. - 1584.)


"Rijec Zijaijina"

U ruzicnjaku svijeta nema ljepotice, pupoljka usta
Povukao sam se u tuzi, nemam ljepotice vitka stasa
Od tuge za dragom stas mi se povio, starac postadoh
Nemam mlade djevojke koja ce mi zalijeciti staru bol

Umirao sam gledajuci druge kako odlaze svojim draganama
Nemam snage da saopcim dragoj svoj bol
Nikada se necu susresti sa ljepoticama
I zato jedini moj bol, bol je srca.
Zijaijo,rijeci su mi slatke ali sam neznalica
Nemam rijeci tog jezika koji mi je naklonjen.


S persijskog preveo: Dzemaludin Cehajic


Hasan Zijajia

Pjesnicko ime mu je Zijai, sto znaci - Svijetli. Zijai je pisao na perzijskom i na turskom jeziku.

Suvremenici su ga jos oslovljavali sa Celebija, sto je jak dokaz da je bio obarzovan. Ostavio je dosta autobiografskih podataka u svojoj poeziji. Osim pjesme "Slucaj Sejha Abdurezaka", koja je epskog obiljezja, ostale pjesme su mu lirske.

U jednoj pjesmi Zijai spominje i svoju ljubavnu pricu u stihu "Varkah-u Gülsah", ali nije pronadjena.

U nizu velikih bosanskih pjesnika koji su pisali na turskom jeziku posebno on zauzima posebno mjesto. Mostarac Hasan Zijajia, jedan od najvecih lirskih pjesnika 16. stoljeca. Napisao je kompletan divan pjesama koji nije pronadjen, ali su nadjena neka druga njegova djela u kojim on govori o svom zivotu i radu.

Poezija mu sadrzi njegova objasnjenja i tumacenja, sto se smatra pravom rijetkoscu u toj vrsti knjizevnosti.

Kaze da je napisao mnogo gazela, da je mnogo lutao po svijetu i da je mnogo godina proveo u progonstvu i bijedi. Najzad, se vratio kuci i nasao darezljivog patrona (dobrotvora, hedijatora) Mehmed-bega. Rijec je, vjerovatno, o hercegovackom sandzak-begu Mehmed-begu Jahja-pasicu, koji je i sam bio dobar pjesnik.

Zijaiju je pokosila kuga 1584. godine.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:14 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
HUSEJN LAMEKANIJA


(?. - 1625.)


Kad si Ti sve...

Kad si Ti sve, kad je sve zakon
Sta je ovaj svijet:
Suncokreta cvijet il' mjehurov let?
Tragao sam dugo i ucio mnogo

Al' ne nadjoh nista osim Tebe,
Sta je briga, sta li strah,
Dokle idem i sa oko ja nemir stvara?
Sve je prah, sve je dah,
Prolaznost sto svemir razara.
U varljivosti ovoj, pitam ja,

Covjeku gdje je mjesto?
"Bez Njega, bez zakona,
citam ja,
I, Covjek bi postojati prest'o".


S turskog: Salih Balic


Husejn Lamekanija (Bezmjesni)(?-1625.). Ne zna se gdje je rodjen. Prema nekima je rodjen u Pesti kao potomak Bosnjaka, a prema drugima, negdje u Bosni.

On je izrazito tesav-vufski pjesnik. Pripadao je derviskom redu bajramija i kao sejh bajramijske tekije boravio je u Istambulu duze vrijeme.

Sva njegova poezija prozeta je upitnoscu o nacinu spoznaje univerzuma, varijacijama o prolaznosti i nistavnosti ovozemaljskog zivota, te okrenutoscu jednoj Istini. U njegovom stihu primaran je misticko-simbolicki i alegorijski dozivljaj.

Ostavio je kompletan divan i jednu satiricnu pjesmu.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:14 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
IBRAHIM ZIKRIJA


(1795. - 1854.?)


Otkako je u mom srcu ljubavi


Otkako je u mom srcu ljubav i uzavreo vrc
Cudno stanje mojoj dusi donese taj grc

Slava ili tamnica, pohvala il' pogrom
Isto je meni, u ljubavno more utonulom

O ravnodusnost se k'o staklo moj zid razbi
Onaj koji ravna ljubavlju tako odredi

Na izgled samo pokazujem se veselim
Zgrcen iznutra borbama uzavrelim

Nema na meni opekotina i rana vidljivih
Mada sam zgariste vatri ljubavnih

Skrivena bol, nevidljiva rana na srcu tragovi
To sto ljubav krije ne iskazivi su znakovi

O, Zikrija! Ko nije iskusio takvo stanje
Ne moze iskazati sta je ljubavno kajanje.


Prijevod: Salih Trako



Ibrahim Zikrija

Ibrahim Zikrija (Uzice1795.-1854.?). Skolovao se u Sarajevu, a sluzbovao u Beogradu. O njegovom zivotu nemamo dovoljno podataka. Sacuvano mu je djelo Mawrid al-Wusul fi mawlid ar-Resul. To je komentar pozantog spjeva Sulejmana Celebije o rodjenju i zivotu Poslanika Muhameda s.a.v.s. pod naslovom: Mevlid an-nebiyy ili kratko Mevlud. Ovaj spjev bio je vrlo popularan i kod nas.

Pisao je tesavvufsku poeziju.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:15 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
MEHMED-AGA PRUSCANIN


( ?. - ?.)



Rodjen je u gradu Pruscu kod D. Vakufa (tur. Akhisar - Biograd), svakako jedna od najznacajnijih licnosti intelektualne i knjizevne Bosne u drugoj polovini XVI vijeka. Odatle je, nesto prije 1728., poslat u Duvno da cuva granicu.


Duvanjski arzuhal

Evo pisem arzuhal,
Da vam kazem i svoj hal,
Propade nam vas mal
Siromasim, gospodo!
Bre pomagaj do Boga
Nije nigdi nikoga,
Nikom nije ovoga,
Sto je nama, gospodo!
Stjerase nas u Duvno
Kano konje u guvno,
Neka znate ufano:
Pogibosmo, gospodo!
Teska je ovo krajina
I krvava haljina,
Ali nas je malina
Neka znate, gospodo!
Ni carsije ni hana,
A nestade duhana,
Vec pijemo smrdana,
Razumite, gospodo!
Jamite nas iz Duvna,
Jer ce biti buna,
Da je blizu Una,
Da skocimo, gospodo!
Nije nami do smiha,
Nesta nam iz miha,
Sve lijepo izdiha,
Pomrijesmo, gospodo!
A vama je do smiha,
Nama dusa izdiha,
Pazite se griha,
Umricete, gospodo!
Ovo tuga govori,
Jer nam vece dogori,
Niti kopaj ni ori,
Otkud cemo, gospodo?



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:15 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
MEHMED MEJLIJA KURANIJE (KURANI)


(1713. - 1781.)


Mehmed Mejli Guranija


Mehmed Mejli Guranija Kuranije-Kurani), rodjen je u Sarajevu 1713. godine, a umro u Travniku 1781. godine. Pokopan u Docu uz turbe Ibrahim Dede.

Slovio je kao odlican pjesnik i pisac hronograma. Bio je i dobar kaligraf. Pisao je i lirske, prigodne pjesme. Bio je iz ugledne porodice,ucen i obrazovan, odlican pjesnik tako da mu, u njegovo vrijeme, nije bilo ravnog u citavoj Bosni.

Bio je vaiz i baskitab seriatsko gsuda. Neki podaci govore da je bio sejh Mustafa-pasine tekije u Sarajevu.

Njegovo djelo, uglavnom, sadrzi veoma suptilno srocene stihove tariha, kojima obiljezava svaki znacajan dogadjaj svoga vremena. Medjutim, on je pjesnik lirsko-tesavvuvske poezije, kazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medzmu u koju je sam ispisao mnogo stihova.


"Gazel"

Ne vezi srce za svasta, makar mjesecinu lilo
Oprezan budi od tih zraka, makar blistavo bilo

Ne zanosi se tom ljepotom, kloni se nje
Okreni glavu, makar k'o cempres povijala se!

Ako kaze da si slavuj u vrtu, pa sta?!
Ne idi za njom premda ruza bila prekrasna!

Ko zbog ugleda s dusmaninom tvojim zeli biti
Makar i car bio - nece ti dobro donijeti.

Ko svoje lice, kao ogledalo, svakom pokazuje
Ne vjeruj e, makar dragulj bio, varljivo je.

Sto je necije sve to pravo, makar ti se i svidjelo
Za tim ne zedjaj, ako ti se i kao pice dopalo.

Onome ko ne priznaje vrijednost sufijsku
Mejlija, nagledaj u lice kao u ljepotu rajsku.


S turskog: Salih Trako


U prilogu dajemo tekst g. Zlatka Lukica:

Ime mu je Muhamed Kuranije (Kurani), pjesnicki pseudonim Mejli. Rodjen je u Sarajevu 1713. Umro u Travniku 1781. Pokopan u Docu, uz Turbe Ibrahim-Dede. Bio je vaiz i baskatib (generalni sekretar) serijatskog suda. Neki podaci govore da je bio sejh Silahdar Mustafa-pasine (Sinanove) tekije u Sarajevu, sto upucuje na zakljucak da je pripadao kadirijskom tarikatu. Njegovo djelo uglavnom sadrzi veoma suptilno srocene stihovane tarihe, kojima obiljezava svaki znacajniji dogadjaj svoga vremena.

Medutim, on je i pjesnik lirsko-tesavvufske poezije kazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medzmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Slovio je kao odlican pjesnik i pisac kronograma, i dobar kaligraf.

Osim hronograma pisao je i lirske i prigodne pjesme.

Cuveni hronicar Mula Mustafa Baseskija Sevki pise o Mejliju 1780: "Kosati dervis u culahu, od ugledne porodice, ucen i obrazovan, odlican pjesnik, tako da mu ravnog nije bilo u citavoj Bosni. I on je bio mjestanin (Sarajlija).

Bjese nezenja, bijele brade, pametan, bistra pamcenja, odgojen i ucen."


O ptico srca

O ptico srca, u onaj mjesec sjajni
je nemoguce gledati
Oci se pomute, u ono svijetlo lice
je nemoguce gledati
Tvoje lice nurom cijeli svijet ispuni
Sto to znaci da se u mjesec sjajni
ne moze gledati
U ljubav tesku zapadoh, planinu
tuge zavicajem ucinih
Njen soluf me u Medznuna pretvori,
u Lejlu se ne moze gledati
Pamet mi vradzbinom svojom pomuti
U plave oci sto srce grabe ne moze se gledati
Pred Tvojim pragom Mejlija je sluga
Darija u mocne ne ubraja - ko
Tebe sultana ugleda.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:16 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
MEDZAZI SANIJA MOSTARAC


(Mostar ?. - Mostar 1610.)


- OPIS MOSTARSKOG MOSTA -


MEDZAZI SANIJA MOSTARAC je, ne samo savremenik, vec i sljedbenik Dervis-pase Bajezidagica. Biografski podaci o njemu su jako oskudni. Iako je bio u krugu Bajezidagica, izgradio je vlastiti stil. U njegovoj poeziji vrlo je primjetna sklonost metafori, sto je sadrzano u njegovom pjesnickom pseudonimu: Medzazi - Metaforicki. Iako ga spominju mnogi istrazivaci kao plodnog stvaraoca na turskom jeziku, do sada je poznato samo nekoliko njegovih pjesama.


Pjesma je napisana oko 1600. godine


Zasto se stas mostarskog mosta pogrbio,
Mozda se i on zaljubio,
u dragu kamenog srca,
Sto je most jednook je li mahana,
Sto bi bilo kad bi imao dva oka,
Jer zaljubljeni na svijetu,
uvijek imaju jedno oko,
Ne bi mu suze iz ociju dan-noc tekle.,
Medjutim,
rastanak - ako ga ima - snasao ga je.
Buduci da mu je glava na nebu,
a noga na zemlji.
Nije cudo sto mu je jedan kraj na istoku,
a drugi na zapadu !
Svaki mramor,
dao je zemljinoj povrsini sjaj.
Jednom njegovom oku,
dao je sjaj nebeski mlijecni put,
Kao da je svezao srebreni luk,
sredinom tekuce vode,
Dvije kule izgledaju kao dvije kandze,
Jedna voda ispod njega,
druga iznad njega tece,
Kakvo je ovo cudo,
Most,
iznad njega voda,
ispod njega voda.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:17 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
MUSTAFA FIRAKI


(1775. - 1827.)



Rodjen je u Sarajevu 1775. godine u Mimar-Sinanovoj mahali. Umro poslije 1827. godine.

Mustafa Firaki je sin pjesnika i hronicara Mula Mustafe Baseskije.
I Firakija je sarajevski ljetopisac (1806.-1813.).

U njegovoj biljeznici (medzmui) zapisani su raznovrsni tekstovi na orijentalnim jezicima i brojne narodne pjesme na nasem jeziku. Firaki, kada mu se otac razbolio i prestao biljeziti dogadjaje 1804/05. godine, nastavio tradiciju vodjenja dogadjaja. Nije slucajnost ni okolnost da Baseskijin i Firakijin "Ljetopis" imaju stranice istog znacaja, kao i okolnost da i Firakija i njegov otac ponekad datiraju dogadjaje po kretanju zvijezda. Cak su gotovo identicni i po stilu i po karakteristicnim izrazima koje upotrebljavaju i jedan i drugi.

Firakijina pjesma "Mahzar bosanske fukare Viskoj Porti" nosi karakteristike narodnog pjesnistva i nastala je u vezi sa stanjem u Bosni povodom reformi iz 1827. godine.


Mahzar bosanske fukare Visokoj Porti

(Mahzar - predstavka, zalba)


Mazhar pise bosanska fukara,
Ter se mole svoga gospodara,
Gospodara cestitoga cara:
Sultan care, sunce ogrijano!
Pisem ti sitna arzuhala,
Nu poslusaj i naseg halala:
Sto imasmo siromaskog mala,
Potrosismo, sunce ogrijano!
Bosna ti je svem serhatu glava:
S jedne strane tece voda Sava,
Su tri strane kaurska je lava,
Za to znades sunce ogrijano!
Ovo nije nista za besjedi,
Od kako nam postanuse djedi,
Dosti su se napili ijedi,
Od kaura, sunce ogrijano!
Cuvajuci rata i krajine,
I po Bosni velike planine,
Oblaceci krvave haljine,
Sultan care, sunce ogrijano!
Da pocutis velikog hala:
Ima care, dvadeset godin dana
Nije ti se Bosna nasmijala
Od nevolje, sunce ogrijano!
Upitaj nas sto smo i kako smo,
Sto imasmo ono i dadosmo,
Sad vece nicice padosmo,
Aman, care, sunce ogrijano!
Svakakvije muka naucili,
Petnaest godin gladim nas mucili,
Sto nas nijesu jos crvi tocili,
Sultan care, sunce ogrijano!
Tri godine mori nas morija,
Sto bijase zemlja orija,
Sada po njoj poraste korija,
Neka znades, sunce obasjano!
Od kako je Bosna postanula,
Nije ovako ona propanula,
Gotovo je posve potonula,
Znas li za to, sunce obasjano!
Bosna ti se moli i poklanja,
Dovu cini kada namaz klanja,
Od postanka s kaurima ganja,
Za tvoj obraz, sunce ogrijano!
Dvanaest godin bijuci sijake
Pogubismo po izbor junake,
Sad him placu ostarile majke,
Za sehitim, sunce ogrijano!
Petnaest hiljad dali smo sehita,
Za to danas nitko i ne pita,
Koga nije ter da se ne skita?
Cujes ovo, sunce ogrijano!
Ranjenika - ni hesaba nejma,
U kog ruke, u kog noge nejma,
U kog uha, u kog oka nejam
Sultan care, sunce ogrijano!
Ako ne slusas ove rici nase,
Ti upitaj Mehmed Selim pase,
Sto se od njeg svi dusmani plase,
Sadriazam, sunce ogrijano!
On je u Bosni mrve posidio,
Bosanske harekete vidio,
U Bosansku vojsku dohodio,
Upitaj ga, sunce ogrijano!


Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:18 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
MUSTAFA MUHIBBI


(? - 1853.)



(Sarajevo, ? - 1853-4). O njegovom zivotu i djelu gotovo da nemamo podataka. Muhamed Enverija Kadic navodi da je bio veoma ucen i upucen u astronomiju. Bio je bas-katib (generalni sekretar) Serijatskog suda u Sarajevu, a jedno vrijeme i vekil sarajevskog kadije.

O njemu najvise govore njegovi veoma uspjelo sroceni tarihi.


Tarih na Husein-kapetanovoj dzamiji u Gradaccu


"Kako su lijepi mihrab i minber dzamije
osvjedocenih vjernika
Cija izvanredna kupola se moze porediti
sa Bejt-i mamurom.
Vrijedna hvale su bogomolje
gdje god se nalazile,
A posebno kupolama presvodjena mjesta,
gdje se pada nicice.
Svakodnevno se na bogomolje prosipa
obilna milost,
Jer su to mjesta i bogomolje poboznih.
Priznati se mora da je za podizanje
ovakve bogomolje
Potrebna uputa Bozija i Njegova pomoc.
Nastojanja savremenika ostala su bezuspjesna,
Jer nesto slicno nije vidio ni onaj
ko je mnogo putovao.
Sretni emir, kapetan tvrdjave Gradacca,
Od Boga je upucen i pomognut
za ovakvu gradnju.
Pridruzujuci se cestitanju njezina dovrsetka,
evo hronograma,
Krkleri rekose: "Ovo je lijepa dzamija
i dom vjernika."


Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: ALHAMIJADO KNJIZEVNOST
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:18 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
MUHAMED NERKESIJA


(1591/2. - 1635.)


O nebesa, gdje je smilovanje?
Dokle ce jos progonstvo trajati?
Zar nikada smrtnik ne moze
Svoje svjetske grijehe okajati?

Moje zice ko bujica prodje
Kako da se sada zatalasa?
Gorke suze vec su presahnule
Od ljubavi meni nema spasa!

Zar nikada o sastanku nece
Pirit' zefiru mog srca graju?
Zar ce uvijek noc rastanka kriti
Mene u svom crnom zagrljaju?

Kol'ko puta sam u pjesmi prozi
Ocrtao sta mi srce pece.
A te iskre, a ti plamenovi
Moje tajne boli ne lijece.

O ne zbori o molbi i strahu
O sastanku i rastanku s dragom!
Za verigam takovijeh misli
Nerkesije nemoj ici tragom.


S turskog: Safvet-beg Basagic


Uz veoma znacajan i raznovrstan knjizevno-umjetnicki opus u prozi i stihu, Muhamed Nerkesija je pisac i jedne biografije "Putopisni opis zivota pravopisnog vezira". Hstoricari nase orijentalne knjizevnosti se spore o godini rodjenja Muhameda Nerkesije. Safet-beg Basagic veli da je Nerkesija rodjen u Sarajevu oko 1591/2.godine sto prihvata Salih Trako, kao i neki kasniji historicari knjizevnosti. Medjutim, u nasoj novijoj literaturi, prihvaceno je da je Nerkesija rodjen 1584. godine, sto prihvata Hazim Sabanovic.

Muhamed Nerkesija potice iz kadijske porodice. Najprije se skolovao u Sarajevu, gotovo sasvim izvjesno u Gazi Husrev-begovoj medresi. Vise obrazovanje sticao je u Carigradu, ali kako mu je otac rano umro, bio je prisiljen da prekine obrazovanje, tada se i sam, nesto kasnije, posveti kadijskom pozivu, sluzeci na vise mjesta, od Carigrada do Gabele, Novog Pazara, Elbasana, Banjaluke...

Najzad, poslije trideset godina zivota koji mu je prosao putujuci po Bosni i Rumeliji, sultan Murat IV ga je postavio za drzavnog hronicara u vojnom pohodu protiv Ravena. To je bilo krajem 1634. godine. Nazalost, na putu od Carigrada prema odredistu pao je s konja i u martu 1635.godine umro u blizini Izmira. Tamo je sahranjen, daleko od zavicaja.

Napisao je pet proznih tekstova - Hemsa (Petoknjizje), te monografiju o beglerbegu Murteza-pasi Bosnjaku. Njegova zbirka pisama uglednim licnostima Munseat, kao vrhunac njegove stilske umjesnosti.

Kako je M. Nerkesija sebi, izmedju ostalog, postavljao visoke moralne ciljeve, to je u biografiji Murtez-pase i napisao. U uvodu kaze da je djelo napisao da ukaze na idealan primjer vladanja, odnosno, uzor za buduce generacije kako bi trebalo da se vlada. On govori o nacinu upravljanja drzavom cime je dao doprinos nauci koja se bavi ovim pitanjima. Nerkesija je ovo djelo napisao dok je bio kadija u Banjaluci.

Pored pet proznih tekstova napisao je zbirku pjesama uglednim licnostima sto predstavlja vrhunac njgove stilske umjetnosti i to je dugo vazilo kao uzor epistolarnoj knjizevnosti na turskom jeziku. Nerkesija je veoma uspjesan divanski pjesnik u ocljiv vrlo bogat jezicki izraz. Stihovi su mu raspjevani, leprsavi lirski. Cijenjen je i po medhijama i kasidama. Svojom ukupnom knjizevnom djelatnoscu Nerkesija je u samom vrhu pjesnistva na turskom jeziku.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
Prikaži tekstove “stare”:  Poredaj  
Započni novu temu Reply to topic  [ 37 posts ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4  Sljedeća

Vremenska zona: UTC - 1:00


Trenutno su tu

Trenutno korisnika: Nema nikog, odmaraju se ljudi i 2 onih sto citaju, a nece da se registruju.


You cannot post new topics in this forum
You cannot reply to topics in this forum
You cannot edit your posts in this forum
You cannot delete your posts in this forum
You cannot post attachments in this forum

Traži, traži pa ćeš naći:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group