www.rogaticani.com

Bila jednom jedna carsija
Sada je: April 17th, 2021, 12:34 am.

Vremenska zona: UTC - 1:00




Započni novu temu Reply to topic  [ 4 posts ] 
Autor Poruka
 Naslov: KNJIZEVNOST U BIH DO 1463. GODINE
TekstNapisano: Juli 16th, 2009, 12:01 pm 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
KNJIZEVNOST U BIH DO 1463. GODINE


Knjizevnost u Bosni i Hercegovini do 1463.godine

Iako u Bosni ne nailazimo na cjelovite glagoljske tekstove to, ipak, ne treba da bude dokaz slabog razvoja pismenosti u prvim stoljecima nakon Cirila i Medotija. Naprotiv, bosansko podrucje dalo je najstarije sacuvane pisane spomenike. Spomenici pismenosti koji su u novije vrijeme pronadjeni u raznim nasim krajevima ne samo da dokazuju sirinu i inetenzitet nego jos vise povecavaju starost nase azbuke.

Moguce je izvrsiti izvjesnu periodizaciju u tokovima bosanske srednjevjekovne pismenosti.

Prvi period traje od nedovoljno jasnih pocetaka u 10. stoljecu do druge polovine 11. stoljeca (vrijeme vladavine Kulina bana).

Kulinova "Povelja Dubrovcanima" iz 1189. godine, istovremeno oznacava kraj tog prvog perioda i najavljivanje novih mogucnosti i nastojanja pismenog izrazavanja. Njih ce najbolje iskazati: brojne bosanske povelje, darovnice, pisama ali i zapisi na marginama (rubovima, krajevima) knjiga i tekstovi uklesani na nadgrobnim biljezima. Sve vidove stare bosanske (i humske) pismenosti moguce je grupisati na osnovu njihove forme i sadrzine ili prema njihovoj konkretnoj namjeni.

Nisu to knjizevni rodovi i vrste u danasnjem smislu rijeci. Ipak, sve sto je tada napisano u Bosni mozemo prihvatiti kao vid umjetnickog, literalnog oblikovanja prilika, psihe i naravi jednog vremena kada nije bilo moguce imati knjizevnost koja bi odgovarala punim estetskim zahtjevima. Pisana djela srednjevjekovnog bosanskog perioda razvrstavamo (radi bolje preglednosti) u nekoliko grupa koje cine razni oblici pisane rijeci: povelje, testamenti, pisma, darovnice, zapisi na prepisanim knjigama i epitafi na steccima. Izuzev prepisa, svi ovi oblici znace i orginalne radove, koji imaju vecu vrijednost od prepisivacke djelatnosti. Bez obzira sto nema karakter orginalnog pisanja prepisivacki rad u srednjevjekovnoj Bosni ima zasebnu funkciju i znacaj. Onje, pored ostalog, znak kontinuiteta u nasoj staroj pismenosti, a i dobar materijal za utvrdjivanje istorije naseg jezika i ortografije. Uz stara pisma, povelje su sada najvjerodostojniji izvor za rekonstrukciju bosanske istorije od 12. do 15. stoljeca. Prirodno je da ove povelje nisu imale i knjizevnu formu niti im je bio cilj da postignu neki efektan knjizevni izraz. Usmjerene na regulisanje odredjenih drustvenih i politickih odnosa, povelje su pravno-administrativni akti kojii najbolje pokazuju embrionalne oblike drzavne regulative. Stare bosanske povelje samo uslovno dovodimo u vezu sa knjizevnim radom u Bosni. Od povelje Kulina bana iz 1189. godine, testamente, darovnica, pisama i drugi spisi pisani su tradicionalnim stilom bosanskih kancelarija. Bio je to jezik koji je,radi svoje prakticnosti i striktne namjene poprimio uzviseni patetican ton.

Posebno zanimljiv vid stare bosanske pismenosti predstavljaju testamenti (oporuke ili zavjestanja) mogu se svrstati u posebnu grupu svijetovne knjizevnosti a narocito onda kada nose jace poetske ili misaone poruke.

Stari testamenti nastali u nasim krajevima.

Stari testamenti nastali u nasim krajevima najcesce nose dvije osnovne poruke testatora: duhovni racun pred Bogom i razgranicenje svojih materijalnih dobora medju nasljednicima.Epitafi i crtezi na steccima su ocit primjer izuzetnog likovnog i poetskog izraza. Stecci sve vise postaju objekt istrazivanja radi svojih umjetnickih elemenata. Predstavljaju jedinstveni neponovljiv izraz i vid likovnog transponovanja zivota i trajnu umjetnicku vrijednost.

U ovom periodu knjizevni izraz se najbolje ispoljava u nadgrobnih natpisa i mapa i treba ih posebno posmatrati. Bosanski epitafi nastali u srednjevjekovlju ne odrazavaju u potpunosti duh ni jedne od tri danasnje konfesije mada pokazuje preplitanje raznorodnih religijskih elemenata. Ovi pjesnicki zapisi u kamenu najcesce nose neke univerzalne poruke,vjecne misli i stavove ogoljelog covjeka, bespomocnog pred razuzdanom snagom smrti i pred kosmarskim satiranjima u vojnama. Oni uzvikuju i prkose toj istoj smrti i isticu istovremeno cudnu vjeru u neugasivost zivotnih izvora i nebeskih svijetila.

Cesto preuzete setence, siroko rasprostranjene ali i mnogo vise pravi zivotni detalji koji su zabiljezili jedan trenutak u dugim erama covjekovog trajanja.

Bez sumnje, knjizevnost srednjevjekovne Bosne ima, pored ostalog, i umjetnicka obiljezja i znacaj.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: KNJIZEVNOST U BIH DO 1463. GODINE
TekstNapisano: Novembar 3rd, 2009, 11:58 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
Još kad bi se naveo izvor odakle je tekst preuzet, bilo bi fino, ali i to je sastavni dio 'naše' kulture...posebno pisane...

http://modersmal.skolverket.se/bosniska/index.php/materijal/knjievnost/163-knjievnost-u-bih-do-1463-godine


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: KNJIZEVNOST U BIH DO 1463. GODINE
TekstNapisano: Novembar 15th, 2009, 4:47 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
KNJIŽEVNOST...

Književno veče sa piscima iz Hrvatske


14.11.2009. 15:30

Slika

Društvo pisaca BiH organiziralo je sinoć u Sarajevu književno veče povodom gostovanja članova Hrvatskog društva pisaca u okviru programa razmjene pisaca.
Čitanjem poezije i proze, ljubiteljima književnosti predstavili su se hrvatski pisci Zoran Krušvar, Ljubo Pauzin, Živko Prodanović i Ivan Šamija.

U okviru programa razmjene pisaca od 29. do 31. oktobra, Hrvatsko društvo pisaca bilo je domaćin predstavnicima Društva pisaca BiH Marini Trumić, Ivanu
Kordiću, Atifu Kujundžiću i Vojislavu Vujanoviću.

Oni su prezentirali svoje stvaralaštvo u okviru književnih programa priređenih u Zagrebu.


(Svevijesti.ba/Fena)


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: KNJIZEVNOST U BIH DO 1463. GODINE
TekstNapisano: Novembar 19th, 2009, 4:26 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
Antologija suvremene bosanske pripovijetke

Slika
Foto: Deviantart.com
Piše: FENA Agencija

18/11/09 01:52


Antologija suvremene bosanske pripovijetke - "Rat i priče iz cijelog svijeta" koju su priredili Ivan Lovrenović i Enver Kazaz
izišla je kao zajednički projekt hrvatskih izdavača Novi Liber i EPH


U Antologiji se nalaze ostvarenja: Dubravka Brigića, Mirze Fehimovića, Amira Brke, Lamije Begagić, Darija Džamonje, Željka
Ivankovića, Fadile Nure Haver, Damira Uzunovića, Josipa Mlakića, Cecilije Toskić, Selvedina Avdića, Faruka Šahića, Gorana
Samardžića, Karima Zaimovića, Alme Lazarevske, Damira Šabotića, Vlade Pištala, Muharema Bazdulja, Miljenka Jergovića.

Urednica izdanja je Jagna Pogačnik.


http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=3828


Nazad na vrh
 Profil  
 
Prikaži tekstove “stare”:  Poredaj  
Započni novu temu Reply to topic  [ 4 posts ] 

Vremenska zona: UTC - 1:00


Trenutno su tu

Trenutno korisnika: Nema nikog, odmaraju se ljudi i 2 onih sto citaju, a nece da se registruju.


You cannot post new topics in this forum
You cannot reply to topics in this forum
You cannot edit your posts in this forum
You cannot delete your posts in this forum
You cannot post attachments in this forum

Traži, traži pa ćeš naći:
Idi na:  
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group