www.rogaticani.com

Bila jednom jedna carsija
Sada je: April 17th, 2021, 1:21 am.

Vremenska zona: UTC - 1:00




Započni novu temu Reply to topic  [ 58 posts ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća
Autor Poruka
 Naslov: BOSNJACKE BALADE
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:42 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
Termin balada cuva sjecanje na vezu ove pjesme sa plesom ( tal.balare - plesati ) uz koji je u zapadnoevropskim knjizevnostima pjevana.U juznoslavenskim knjizevnostima, u kojima je znatnije nego u zapadnoj Evropi balada ukorijenjena u usmenoj knjizevnosti,ova je pjesma pjevana nerijetko u kolu.Bosnjackoj baladi svojstven je poravni napjev,u kojem se preplicu istocnjacki islamski uticaji sa zatecenom starobosanskom osnovom.Oblikovana je najcesce desetercem,uglavnom epskim,rijetko lirskim,te simetricnim i nesimetricnim osmercem i trinaestercem,u rasponu od petnaestak do preko dvije stotine stihova.

Pjevana je u kolu ili mimo njega,ali i pojedinacno,muskim i zenskim glasom (ponekad uz okretanje tepsije),te uz pratnju saza,a u novije doba harmonike i violine.Balada se usredsredjuje na jedan kljucni prizor i ostavlja zacetak sukoba,kao i ugodjaj da se podrazumijevaju i naslute ili se samo ovlas naznacava.Likovi se otkrivaju kroz radnju i izjave,otvoreni moralisticki komentar u vezi sa ponasanjem junaka potisnut je,a motivacije je rijetko izrijekom data.Opis,bez obzira kakve je naravi,u baladi je kratak i uobicajen,prijelazi izmedju pojedinih prizora su nagli, vremenski pomaci tek ovlas naznaceni.Kljucni dogadjaji i osjecanja saopcavaju se u bolnim,zustrim dijalozima.

Najstariji zapisi bosnjacke balade nalaze se u tzv.Erlangenskom rukopisu,zbirci pjesama koje su biljezene oko 1720.godine.O licnosti autora ovog zbornika ne zna se nista pouzdano,kao niti o okolnostima pod kojima su bosnjacke pjesme biljezene - ne zna se nista ni o putu koji su bosnjacke balade presle do konacnog zapisivanja u rukopisu koji je pronadjen u Univerzitetskoj biblioteci njemackog grada Erlangena.Ko su bili nepoznati pjesnici,gdje i pod kojim okolnostima su pjevali ili kazivali balade,ostat ce vjerovatno zauvijek nepoznato.

U rukovijeti muslimanskih pjesama Erlangenskog rukopisa nalazi se pet balada sa temama i sizeima u bezbroj varijacija:nesretni zaljubljenici koji sa smrcu zapecacuju svoju ljubav,odani momak koji i u grobu zali za svojom ljubom “jedinom u majke”.Sa dosta sigurnosti moze se tvrditi da su sve te balade uoblicili bosnjacki pjesnici,a potrebno ih je razlikovati od onih pjesama Erlangenskog rukopisa u kojima samo imena junaka ili tematika upucuju na muslimansku sredinu.

Kao primjere cemo navesti tri kratke balade, a onda imate priliku da se upoznate sa najpoznatijim baladama sa nasih prostora:


1. LJEPOTICA FATA

Kolo igra na sred Sarajeva,
u tom kolu Fata ljepotica.
Sve je kolo glavom nadvisila,
a ljepotom kolo zacinila.
Gledala je Hasanaginica,
gledajuci tiho govorila:
"Mili Boze, cuda velikoga,
ja kakva je ljepotica Fata,
za moga bi Muhameda bila,
Muhameda, moga djevera."
Ona ide ljepotici Fati,
pa od majke isprosi djevojku.
Pokupise kitu i svatove,
pa odose po lijepu Fatu.
Tu ih oni lijepo docekali,
sve svatove u nove konake,
a atove u nove ahare,
jendjibule na gornje cardake.
Vecerase i aksam klanjase,
tad govori Hasanaginica:
"Prijo moja, Alibegovice,
izvedi nam Fatu ljepoticu,
da je vidim i da krnu metnem."
Progovara Alibegovica:
"Prijo moja, Hasanaginice,
ne mogu ti Fatu izvoditi,
moja Fata odvise je lijepa,
ovdje ima premnogo svijeta,
vec ti idi i krnu joj metni."
Otlen ode Hasanaginica,
ona ode u gornje cardake.
Kad je prva vrata otvorila,
obasja je sjajna mjesecina;
Kad je druga vrata otvorila,
nju obasja jarko sunasce;
Kad je treca vrata otvorila,
ali Fata na duseku spava,
dva joj nura na obrazu gore.
Skoci Fata na noge lagahne,
pa govori Hasanaginici:
"Hodi, hodi moja jetrvice,
cujes sada sto hurije zbore:
'Sad ce nama nasa Fata doci!'"
To izusti, pa dusicu ispusti,
i umrije, zalosna joj majka!


2. MAJKA FATU RANO BUDI

Majka Fatu rano budi:
"Ustan' gori ne digla se,
kamenom se kamenila,
mramorom se mramorila!
Tvoje druge uranile,
rumen ruzu potrgale."
I ustade lijepa Fata,
ona ide pod tu ruzu.
Tu se Fata okameni,
mramorom se omramori.
Kada njima Bajram dodje,
svaki bratac ide seki,
jadan Meho seke nema,
vec on ide prezalostan,
svom kamenu mramornome.
Iz kamena suza tece,
njemu kamen progovara:
"A bora ti, brate Meho,
upitaj mi mile majke,
nosi li joj kamen vodu,
mete li joj mramor dvore?"


3. JA KAKVA JE SJAJNA MJESECINA

Ja kakva je sjajna mjesecina,
jos je ljepsa Isabegovica.
Ona rodi devet djevojaka,
i desetu nosi pod pojasom.
Beg Isa-beg krece u carsiju,
svojoj ljubi tiho progovara:
"Cujes li me, moja vjerna ljubo,
ak' ne rodis desetoga sina,
pod kucom ti Drina voda tece,
vis' kuce ti badem drvo raste,
il' se vjesaj, il' u Drinu skoci!
Beg Isa-beg ode u carsiju.
Ona rodi i desetu kcerku,
pa je povi u crvenu svilu,
pa je baci u studenu Drinu:
"Hajde kceri, i majka ce doci!"
Pa se vrati svome bijelom dvoru,
pa otvara selvili sanduke,
ona vadi devet haljinica,
pa oblaci devet sirotica.
Sve devet ih sjetovala majka:
"Kad vam babo dodje iz carsije,
redom stan'te, redom zaplacite:
'A nas babo, gdje je nasa majka?'
Pa uzima svilenu mahramu,
ona ode Drini na obalu,
sveza oci, pa u Drinu skoci!
Kada beze dodje iz carsije,
redom stade devet sirotica,
redom stase, a sve zaplakase:
"A nas babo, gdje je nasa majka?"
Progovara beze Isa-beze:
"Otisla je rodu u pohode,
nece doci za svu heftu dana."
Opet beze dodje iz carsije,
redom stade devet sirotica,
redom stase, a sve zaplakase:
"A nas babo, gdje je nasa majka?"
Kad vidje beze Isa-beze,
kad vidje sta je ucinio,
u njemu je zivo srce puklo!


Izvor: Hatidza Dizdarevic-Krnjevic:
Usmene balade Bosne i Hercegovine:
Knjiga o baladama i knjiga balada. Sarajevo, 1973


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: ALBERTO FORTIS - VIAGGIO IN DALMAZIA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:44 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
ALBERTO FORTIS - VIAGGIO IN DALMAZIA

Pod okolnostima koje su do danas ostale nerazjasnjene,nasao se u knjizi Viaggio in Dalmazia zapis danas svakako najglasovitije bosnjacke balade,koju je Alberto Fortis nazvao XALOSTNA PJESANZA PLEMENITE 'ASANAGHINIZE.

Kakav je put presla ova balada do casa objavljivanja u knjizi talijanskog opata i prirodoslovca,ostaje tek da se nagadja. Ko je njen pjesnik ili pjesnikinja, ko i gdje ju je zabiljezio - do danas niko nije uspio odgonetnuti. Fortis nije zasluzan samo za njeno objavljivanje i eventualno biljezenje - on je ujedno i prvi tumac i kriticar njezina teksta u nadahnutom zapisu pod naslovom Argomento ("Sadrzaj") i popratnim biljeskama kojim je zelio ondasnjem talijanskom citaocu pomoci u razumijevanju “morlacke” pjesme.

Fortis je prvi prevodilac bosnjacke balade opcenito, jer je uporedo sa izvornikom, pisanim cudnim prilagodjavanjem ondasnjeg talijanskog pravopisa nasem jeziku, donio i vlastiti pripjev balade na talijanski, sa kojim su poceli bezbrojni pripjevi i prijevodi Hasanaginice na brojne svjetske jezike.

U svojim Biljeskama o Fortisovom Putu po Dalmaciji, samo dvije godine nakon pojave ove knjige, Ivan Lovric osvrnuo se na Hasanaginicu, strogo ocijenivsi da ona ne ide u red “najsretnijih ni najboljih morlackih pjesama”. Lovric je podvrgao kritickoj analizi tekst balade, nalazeci da su nezgrapnosti u pojedinim stihovima trag nevjestih posrednika i prepisivaca, a ne pjesnika, i po tome je on preteca brojnih kasnijih rasprava vodjenih oko jezika balade i pogotovu oko pojedinih njezinih spornih stihova.

Ali sa pojavom Fortisova putopisa o Dalmaciji i njezinoj Zagori nije zapocelo zanimanje samo za ovu izuzetnu pjesmu, niti juznoslovensko pjesnistvo opcenito, nego je takodjer zapocelo interesiranje za bosnjacku baladu kao takvu.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: GOETHE,MICKIEWICZ I BALADA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:45 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
GOETHE,MICKIEWICZ I BALADA

d najljepsih u ovoj vrsti pjesama o smrti Hasan-agine zene, prva koja je bila objavljena i poznata u Evropi. Prevedena je i na francuski jezik.

Goethe, zacudjen jezgrovitoscu toga djela, prevede ga na njemacki i tako ucini poznatom slavensku poeziju. Cudesna stvar! Goethe, koji je trazio smisao pjesme preko tri prijevoda, ne znajuci slavenski jezik, ipak je dao prijevod najvjerniji od svih, uocivsi uvijek izvanredno greske prevodilaca.

”To djelo je muslimanska pjesma. Slaveni koji ispovijedaju islam pjevaju takodjer na slavenskom; oni nisu odbacili svoj jezik.”

M I C K I E W I C Z

Adam Mickiewicz, govoreci o Hasanaginici, je nju izricito oznacio kao djelo muslimanskog pjesnika. Izlazuci o narodnoj poeziji Juznih Slavena godine 1841. na poznatom pariskom College de France, Mickiewicz je, naime, o Hasanaginici kazao: ”..Zenska pjesma cesto ima ozbiljan i tragican ton;

- jedna od najljepsih u ovoj vrsti je pjesma o smrti Hasan agine zene, prva koja je bila objavljena i poznata u Evropi.”

(Mickiewiczevu ocjenu da je Hasanaginica djelo bosnjackog pjesnika dijelila je kasnije i velika vecina autora koji su u razdoblju duljem od dva stoljeca pisali o ovoj pjesmi. Iskazano je, takodjer, i misljenje - koje u novije doba zastupa Maja Boskovic-Stulli - da je ova balada prvobitno spjevana u muslimanskoj sredini, a da se zatim “prenosila i postepeno pjesnicki transformirala u usmenoj tradiciji istoga kraja medju dalmatinskim Hrvatima, od kojih je i zapisana”.)

Isticuci potpuni sklad Hasanaginice kao balade,Mickiewicz je ukazao i na druge poeticke odlike muslimanske poezije.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: USMENA BALADA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:45 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
USMENA BALADA

Hasan, turski zapovjednik, tesko je ranjen u boju i ne moze se vratiti u dvor. Na bojistu ga pohode mati i sestra, a njegova ljuba - zadrzana stidom koji se nama cini cudnim - nema smjelosti da ga obidje.

Hasan tu stidljivost shvati kao znak nenaklonjenosti, rasrdi se na ljubu i u prvom nastupu ljutnje posla joj otpusno pismo. S najgorcim jadom u srcu, zaljubljena se zena prepusti da je odvedu daleko od petero nejakih stvorenja, pogotovu od najmladjeg ceda koje je jos bilo u besici. Cim se vratila u ocinsku kucu, zaprosise je najveca gospoda iz okolice.

Pintorovic beg, njezin brat, ugovori je za imotskog kadiju (sudiju), ne osvrcuci se na preklinjanja ojadjene mlade zene, koja savrsenom ljubavlju voli izgubljenog muza i svoju djecicu.

Na putu za Imotski svatovi moraju proci ispred dvora plahovitog Hasana, koji se, prebolivsi rane, vratio, gorko se kajuci sto je otjerao ljubu. Dobro poznavajuci njezino srce, salje joj u susret dva sina, a ona ih daruje milostama sto ih je vec bila pripremila. Hasan se oglasi i zovne ih u dvor, tuzeci se kako je njihova mati neumoljiva srca.

Ovaj prijekor, rastanak sa djecom, gubitak muza koji ju je na svoj opori nacin ljubio koliko i ona njega, izazovu tako snazan preokret u dusi mlade zene, te ona odjednom padne mrtva, ne izustivsi ni rijeci.


(Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, Venecija 1774)


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: SAKUPLJACKI RAD VUKA S. KARADZICA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:46 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
SAKUPLJACKI RAD VUKA S. KARADZICA

Jedno od najranijih biljezenja bosnjackih balada u XIX stoljecu vezano je za sakupljacku djelatnost Vuka S. Karadzica.

Karadzic, koji u Bosnu nikada nije dospio, zapisivao je bosnjacke pjesme posredno, iz druge ruke, a najveci broj od nepoznatih Ciganki u Kragujevcu, koje su mu, navodno pjevale onako kako su cule od sarajevskih muslimanki:

“..Koje su pjesme naznacene sa (T*) one sam slusao i prepisivao u Kragujevcu od nekih (tursko-) ciganski dzevojaka iz Sarajeva kao sto i pjevaju ´Srpkinje turskog zakona´ (ovdje V.S.K misli na muslimanke op.a.) u Sarajevu.”

Tako su se pod oznakom (T*) u Karadzicevim zbirkama nasle balade sa temom nesretnih dragih, umiruce djevojke koja misli na dragog, nevjernog momka umorenog kletvom djevojackom, te djevojke koja se ubija pred mogucnoscu da bude pokrstena (sehidska zrtva), na koju se osvrta i Adam Mickijewicz na spomenutim predavanjima na College de France.

Kao i na primjeru pjesama Erlangenskog rukopisa, u Karadzicevim zbirkama treba razlikovati muslimanske balade od onih pjesama kod kojih imena likova, tematika i ambijentalna obiljezja upucuju na muslimansku sredinu, iz koje su pjesme, odnosno pjesnicke teme, vjerovatno potekle, ali su im prenosioci utisnuli ponesto od vlastitog dozivljaja zivota i svijeta, odnosno sredine iz koje su sami ponikli.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: CASOPISI I SAKUPLJENA GRADJA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:47 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
CASOPISI I SAKUPLJENA GRADJA

Znatnu gradju bosnjackih balada sadrzi casopis Bosanska vila (1886-1914), koji je u vecem broju godista, cesto iz broja u broj, o bjavljivao pjesme ili pripovjetke koje su biljezili i slali redakciji casopisa saradnici-sakupljaci iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine.

Medju sakupljacima koji su zabiljezili na stranicama Bosanske vile objavili sezdesetak bosnjackih balada, isticu se imena Mustafe Mujagica, N. B. Popadica, S. R. Delica, Ali Rize Dautovica, Omer-bega Sulejmanpasica i Fehima Hadzi Bascausevica.

Zamasnu gradju bosnjackih balada sadrzi casopis Behar, koji je poceo izlaziti na prijelomu stoljeca (1900) i u toku desetgodisnjeg izlazenja u njemu je objavljena obimna gradja iz podrucja usmene knjizevnosti. Na stranicama ovog periodicnog glasila otisnuti su brojni primjeri antologijskih balada, takodjer i sa lokalnim obiljezjima sarajevske, banjalucke, mostarske i drugih sredina.

Medju saradnicima-sakupljacima nasla su se imena mnogih mladih ljudi koji ce se kasnije potvrditi bilo kao pisci, bilo kao kulturni i politicki djelatnici.

U toku izlazenja za vrijeme austrougarske vladavine casopis Gajret takodjer je ustupao stranice saradnicima koji su sakupljali usmene tvorevine. Medju tridesetak bosnjackih balada, koje su se nasle otisnute u rubrici “narodne umotvorine”, stekao se izvjestan broj pjesama koje su preuzete iz casopisa Behar. Ipak, nekoliko antologijskih balada nalazi se u djelu korpusa koji je prvi put stampan na stranicama Gajreta, i to sa temom majke-zlotvorke, covjeka ozenjenog vilom, nesretne udaje za hajduka, umiruceg junaka u gori, te sprijecenog rodoskrvnuca, zlosretne nevjeste, momka pogodjenog djevojackom kletvom.

Od casopisa koji su izlazili u razdoblju austrougarske okupacije, s obzirom na gradju bosnjacke balade, paznje je vrijedan mostarski Biser. U tri godista objavljeno je desetak balada, od kojih je cak polovica antologijske vrijednosti, sa temom nesretnih dragih, tragicno pustene ljube, ojadjenog oca koji umire za svojom morijom pomorenom djecom, zavidne macehe koja izaziva zlu krv, te tankocudnog i preduzimljivog djevera koji spasava snahu “nerotkinju”.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: BROJNI VAZNI SAKUPLJACI BOSNJACKIH BALADA I
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:47 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
BROJNI VAZNI SAKUPLJACI BOSNJACKIH BALADA I

Vuk Vrcevic,inace saradnik Vuka Karadzica sa podrucja Hercegovine, zabiljezio je nekoliko bosnjackih balada za vrijeme svoga sluzbovanja u Trebinju. Slicno kao i K. Vuk, on je muslimanske pjesme biljezio posredno, koristeci za taj posao svoje pjevacice pravoslavne vjere, koje su ipak bile u mogucnosti da zalaze medju muslimansko zenskinje, sto je njemu kao muskarcu, uz to pripadniku druge vjere, bilo neostvarljivo: ”.. U pocetku ja sam ove pjesme poceo kupiti u komsiluku od Srpskijeh zena i dzevojaka, a najvise mi je kazala dobra starica Simana, udovica Filipa Pistelja, i njezine dvije dzevericne obje Mare, pa posto bi i meni kazale sve ono sto su znale, hodile bi kod Turskijeh zena i dzevojaka, i kako bi koju cule, zapamtile bi i meni kazale kad godj bi mi iole vremenu preteklo i zvanicni poslovi dopustili.”

Medju bosnjackim pjesmama koje je Vrcevic zabiljezio nalaze se balade sa temom zlo sretne nevjeste, nesretnih dragih, te zlehude majke-udovice, koja tragicno povjeruje novom muzu da ce prihvatiti i njezino nejako dijete.

Sakupljacki rad Bogoljuba Petranovica, koji pada u sredinu XIX stoljeca, za bosnjacku baladu jeste osobito znacajan zbog zapisa osmeracke pjesme o pogibiji brace Moric. To je koliko se do sada znade - najstariji zapis ove siroko rasprostranjene balade. U njegovoj zbirci nalazi se i jedna razvijena varijanta balade o smrznutoj nevjesti.

Muslimanske pjesme sa podrucja Hercegovine,na posredan nacin - slicno Karadzicu i Vrcevicu - biljezio je, na prijelazu iz sedme u osmu deceniju XIX stoljeca, zupnik u Popovu polju - Vice Vinko Palunko, kasnije gimnazijski katehta u Dubrovniku, te najzad biskup. Palunkove kazivacice Jela Bukvic i Janja Vlahinic naucile su ove pjesme cuvajuci djecu u muslimanskoj sredini, u Stocu i Ljubinju, o cemu sakupljac daje dragocjene po datke u predgovoru svoje rukopisne zbirke:

”..Jela Bukvic rodom je Buric te kao mala djevojcica isla bi na zimnicu u Stolac, da se prehrani, sto joj kod kuce bijase trudno, a imala je stariju sestru na sluzbi u Ali pase Rizvanbegovica, te bi otisla k njoj da cuva djecu i tamo u seralju Ali-pase naucila je od njegovih bula ove pjesme. Janja Vlahinic isla bi na zimnicu u Ljubinje da u turskim kucama cuva djecu; i ona nauci od bula ove pjesme...”

Medju pjesmama Jele Bukvic i Janje Vlahinic, u dijelu repertoara koji je naucen u vrijeme njihova boravka u stolackoj Begovini, odnosno u Ljubinju, nalazi se desetak balada : o djevojci zle srece,o smrcu rastavljenim dragim, o nesretnim supruznicima te o sukobima u porodici. Posebno privlaci paznju pjesma Tresnja u Ljubinju, kojom je zapamcen neki od zemljotresa koji se dogodio u ovim krajevima. Balada na pjesnicki upecatljiv nacin pjeva o stradanju kceri Durmis-pase, cija je kula - uz kule Bakibegovica i “age Srdar-age” u Ljubinju - oborena u potresu od kojeg je, prema pjesmi, takodjer stradao i Dubrovnik.

Desetak godina nakon Vinka Palunka na stolackom podrucju, u muslimanskoj sredini, biljezio je pjesme Vid Vuletic-Vukasovic.Vukasovic se posebno zalagao za sa kupljanje pjesama u muslimanskoj gradskoj sredini, po njegovu misljenju zapostavljenoj u dotadasnjem sabiranju, kao sto navodi u tekstu “Seherli-pjesmice u BiH”, objavljenom u dubrovackom Slovincu 1883. godine:”..Da, u hambarima nam je svakoga zita, od bijele senice do glotine, pa eto se lagano reseta i u mlin salje, al’ najmanje do sad priopceno ljubavnijeh gradjanskijeh pjesama koje pjevaju muhamedanci po Bosni i Hercegovini, pa ih oponasaju i cigani, ako ce i za pare!.... Zeman je, da se ove pjesmice brze zbiraju, jer ginu dnevimice,a u njima piri zor-plamicak ljubavi, kao sto i u istocnijem pjesmicama..”

Medju pjesmama zabiljezenim 1879. godine u Stocu izdvaja se antologijska balada o porodicnom stradanju od haranja kuge, vidjenom kroz udes ojadjenog oca, kojoj je Vukasovic dao naslov “Pomor serdareve porodice”.

U zbirci narodnih pjesama o pripovjedaka Nikole Tordinca, objavljenoj u Vukovaru 1883. godine, nalazi se bosnjacka balada o zlosretnoj nevjesti koju odbojno docekuju u mlado zenjinom domu (“smrznuta nevjesta”), te ulomak balade o Moricima. Iz popratnog slova sakupljaceva ne moze se jasno razabrati da li je balade o kojima je rijec sam zabiljezio u Zepcu ili ih je preuzeo, kao i neke druge pjesme, iz rukopisne zbirke sakupljaca Frana Milosevica, koji je pjesme sabirao u Kresevu.

U Predgovoru zbirci pjesama i pripovjedaka iz Bosne, koja je objavljena u Zagrebu 1886. godine, Kamilo Blagajic izricito navodi kako je “veliku vecinu pjesama, a upravo sve pripoviedke od muhamedovaca cuo. ”Zahvaljujuci podacima iz Sadrzaja - “od koga sam sto cuo i gdje sto”- saznaje se prvi put ime pjevaca ili kazivaca bosnjacke balade. To je Veli-beg Hasanpasic iz Travnika, od kojeg je Blagajic - za vrijeme svoga sestomjesecnog sakupljackog bavljenja u Bosni - cuo i zapisao cetiri balade: o pogibiji brace Moric, o majki-zlotvorki koja zrtvuje sina za brata, te o nesretnim dragim koje je bolest, odnosno smrt razdvojila.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: BROJNI VAZNI SAKUPLJACI BOSNJACKIH BALADA II
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:48 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
BROJNI VAZNI SAKUPLJACI BOSNJACKIH BALADA II

Biljezeci pjesme zajedno sa njihovim napjevima, za vrijeme svoga cetveromjesecnog boravka u Bosni i Hercegovini, godine 1893. Ludvik Kuba je zapisao nekoliko bosnjackih balada, a medju njima se isticu pjesme o na smrt osudjenom Ibrahim-begu, te o pogibiji Hifzi-bega Djumisica i brace Moric.

Kubini zapisi su ujedno i prvi melografski zapisi bosnjacke balade. U svom putopisu o boravku u Bosni i Hercegovini Kuba je takodjer ostavio svjedocanstvo o prilikama u kojima se bosnjacka balada ostvarivala kao dio usmene tradicije. Opisujuci mostarsku muslimansku sredinu u vrijeme ramazana, mjeseca posta Kuba govori o nocnoj zabavi u porodicnom krugu, gdje su uz ostale pjesme izvodjene i balade :

“Ramazan svi uzimaju veoma ozbiljno, i to obje njegove strane, dnevnu ili posnu i nocnu ili gozbenu. U porodicama muskarci pjevaju uz tamburicu ili uz gusle, a djevojke pjevaju ‘uz tepsiju’, tj. uz pratnju velike metalne tacne koja zveci, a koja inace sluzi kao posuda za jelo ili kao stolna daska. U tim dugim nocima ispredaju se dugacke pripovijedne pjesme, kao dame sa beskrajnim slepovima. Slusaju se stihovi koji slikaju kako pobunjenika Ibrahim-bega ‘svezana vode da ga objese’ ili kako je ‘izginula vojska pod Derventom’ kako su ‘poginula dva Albanovica’, iza kojih su samo od jednog ostale dvije udovice; mladja Hata i starija Fata, pa se one u sjecanjima nadmecu koja je od njih bila milija Hasan-begu....”.

Iz vremena Kubina bavljenja u Bosni i Hercegovini potjece zbirka ucitelja Ivana Zovke, u kojoj se nalazi dvadesetak bosnjackih balada. To je znatna rukovijet, pogotovu kada se ima u vidu cinjenica da je zbirka zasnovana uglavnom na lirskim pjesmama koje je Zovko - kao i Kuba - biljezio sirom Bosne i Hercegovine od veceg broja lica, cija imena, sa podacima odakle potjecu, skupno navodi. Medju bosnjackim baladama koje Zovko na vodi i koje je zabiljezio nalazi se nekoliko antologijskih, a korpus balada sa lokalnim obiljezjima posebno obogacuje pjesma o Vilica Lejliji, koja sama sebi presudjuje kada shvati da je njezin bogati rod nece dati za “fakirka” Alu Meunica, u kojeg se zagledala.

U godinama nakon Kubina boravka u Mostaru nastale su na podrucju Hercegovine dvije znacajne zbirke pjesama, koje sadrze znatan broj bosnjackih balada. Pjesnik i politicki poslanik Osman Djikic zabiljezio je, pretezno u Mostaru i Stocu, sezdeset pjesama, medju kojima je vecina balada, od kojih je zbog lokalnih obiljezja osobito zanimljiva ona stolacka pjesma koja je zapamtila hajducki prepad na Mehmed-agu Sehica. I, dok je Djikiceva zbirka ostala u rukopisu, zbirka drugog mostarskog sakupljaca s pocetka XX stoljeca, Mehmeda Dzelaluddina Kurta, stampana je u Mostaru 1902. godine, u vlastitoj nakladi sabiraca. Medju 88 pjesama, koje je Kurt zabiljezio od svoje majke Nazife, rodjene Selimhodzic, nalazi se dvadesetak balada, od kojih su neke vrlo skladno i postupno uoblicene.

Koncem XIX stoljeca nastale su na podrucju Bosne jos tri zbirke pjesama koje bastine znacajnu gradju bosnjacke balade, a sve tri su ostale u rukopisu i samo dijelom objavlje ne. Prvu od njih nacinio je u Sarajevu Safvet-beg Basagic. Njegova zbirka pod naslovom “Narodno cvijece ukitio S.R.Basagic” sadrzi 68 pjesama, od kojih se desetak mogu svrstati u balade. Na podrucju Sarajeva nastala je i zbirka “Muhammedanske zenske pjesme” Muhameda Fejzi-bega Kulinovica, o cijem izrazitom smislu za etnografski rad svjedoci tekst “Muhammedanska zenidba u Bosni”, objavljen 1899. godine. Medju desetak vrlo vrijednih i razvijenih bosnjackih balada posebno se istice pjesma o pogibiji Morica, vrlo razudjena inacica antologijske vrijednosti, koja u mnogim pojedinostima bastini prastaru gradju, a s obzirom na stupanj pjesnickog uoblicenja stoji u samom vrhu zabiljezenih pjesama o pogibiji sarajevskih janicarskih prvaka.

Treca od ovih zbirki, ciji je sastavljac Antun Hangi, pisac zapazene knjige o zivotu i obicajima Bosnjaka, sadrzi 76 pjesama, od kojih se tridesetak mogu smatrati baladama. Hangijeva zbirka “Narodne pjesme iz Bosne” nastala je u Banjoj Luci, gdje se njezin sastavljac nasao kao ucitelj, dosavsi iz Hrvatske da sluzbuje u Bosni. Hangi je pjesme biljezio od neimenovanih djevojaka ili zena, posredstvom svojih banjaluckih znanaca, sto je vidljivo iz predgovora prvom izdanju njegove knjige o zivotu i obicajima Bosnjaka.

“....Osim njih mnogo su mi na ruku isli moji bivsi ucenici u trgovackoj skoli u Banjaluci, Muhamed Hodzic i Selim Alic, koji su tako sretni, da imaju rodice, koje znadu vrlo lijepih haremskih pjesama, koje sam samo po njima sakupiti mogao i koje cu, ako Bog da, sto skorije u svijet izdati.”

U zbirkama koje su s pocetka XX stoljeca nacinili Sava Miladinovic u Sarajevu te jos Jovan P.Mutic u Kalinoviku nalazi se izvjestan broj bosnjackih balada. Miladinovic je pjesme za svoju zbirku biljezio iskljucivo u muslimanskoj sredini, sto je istaknuto i u podnaslovu zbirke - “Zenske muhammedanske pjesme” - o cemu sabirac i izravno govori u popratnom pismu kada je zbirku slao Srpskoj Kraljevskoj Akademiji 1900. godine :

“Saljem ovo 32 pjesme narodne zenske muhamedanske, Akademiji. No, buduci je posao oko sakupljanja Muhamedanskih pjesama vrlo tezak, jer se kod njih zenskinje krije, to se nadam da ce mi Srpska Kraljevska Akademija spremiti pristojnu nagradu.”

Zbirka Jovana P. Mutica znatno je obimnija, ali sadrzi - kao i Miladinoviceva - svega desetak bosnjackih balada, od kojih se isticu tri sa lokalnim obiljezjima: o pogibiji brace Moric i Hifzi-bega Djumisica te posebno o pogibiji Omer-bega Cengica, zato sto je zabiljezena neposredno nakon dogadjaja o kojem pjeva i zanimljiva je za pracenje toka nastanka pjesama o lokalnim zgodama.

Ivan J. Marunovic, koji je u Zadru 1906. godine objavio jednu zbirku pjesama iz Bosne i Hercegovine - znacajnu radi jedne od najcjelovitijih inacica balade o Moricima - izdvaja se od drugih sabiraca svoga vremena po tome sto je uz pjesme navodio imena pjevaca ili kazivaca i donosio biljeske koje su pjesmu objasnjavale. Tako je uz baladu o pogibiji brace Moric priopcio ne samo ime i zanimanje pjevaca nego je potanko opisao i nacin izvodjenja pjesme koju je sarajevski obucar Muharem Porca pjevao prateci se vrstom tambure zvanom “saz”. Marunovic donosi jezgrovit i upecatljiv opis saza i sazlije:

“Saz je tambura su 10-12 zica, koja je jako obljubljena kod Bosnjaka. Vrlo je ugodno slusati kad vjestak
• sazlija uz nju kuca, a interesantno je gledati kako na njoj nesmotrenom hitrinom prebire zice terzijanom ili perom u desnoj ruci, dok prsti lijeve ruke lete sad tamo sad amo, po gornjem dijelu tambure, koje donji dio u krilu tamburdzije lezi.”

Njegov opis izvodjenja zabiljezene inacice balade o pogibiji sarajevskih janicarskih prva ka dragocjen je za upotpunjavanje predstave o nacinu ostvarivanja balade kao dijela usmene tradicije u muslimanskoj sredini s pocetka XX stoljeca.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: BILJESKE I IZVORI BOSNJACKIH BALADA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:48 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
BILJESKE I IZVORI BOSNJACKIH BALADA

1. U sv’jetu se naci ne mogase; Behar,3/1902-03, 7 110-111.

2. Ferman didje iz Stambola; Narodne pjesme, po Herceg-Bosni sabrao i uredio: Ivan J.Marunovic, Zadar 1906, str.9-14.Marunovicev naslov:Pjesma o pogibiji brace Morica. Pjesma je zabiljezena od Muharema Porce iz Sarajeva.

3. Kad morija Mostar morijase; Biser,2/1913,12 , 275. Zbirka Fehima H.Bascausevica.

4. Klikovala prebijela vila; Vuk S.Karadzic, Srpske narodne pjesme iz Hercegovine (zenske), Bec 1866.br.22.Zbirka Vuka Vrcevica. Vrcevicev naslov: Vila dzevojka.

5 Bol boluje gondze Mehmede; Rukopisna zbirka Osmana A.Djikica: Hercegovacki biser. Srpske muslimanske narodne zenske pjesme iz Hercegovine, pjesma br.38.

6. Oganj gori u zelenoj gori; Gajret,4/1911, 9, 140, pod naslovom: Oganj gori. Zabiljezio: Muharem Hilmi Kurtagic.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: LOKALNA OBILJEZJA BALADE
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:49 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
LOKALNA OBILJEZJA BALADE

Lokalna obiljezja cine jednu od glavnih odlika bosnjacke balade i predstavljaju na izvjestan nacin njezinu osobenost. Radi se, naime, o cinjenici da je znatan dio ukupnoga baladicinog pjevanja u okviru bosnjacke usmene knjizevnosti vezan za nekoliko balada sa lokalnim obiljezjima koje predstavljaju pjesnicko uoblicenje odredjenih lokalnih ili po krajinskih zbivanja koja su privukla paznju usmenih pjesnika - hronicara i ocevidaca.

Teme kao sto su:

• pogubljenje brace Moric,
• Ibrahim-bega Kusture u Sarajevu ili kao pogibija
• Hifzi-bega Djumisica

kod Bijeljine bile su toliko privlacne da su - nakon sto su ih uoblicili prvi pjesnici, savremenici i svjedoci zbivanja - prenosene i vremenski i prostorno iznenadjujuce dugo i daleko od casa opjevanog dogadjaja, s jedne strane, i mjesta oblikovanja pjesme o njemu, s druge strane. Dok su ove tri teme bile vrlo privlacne za usmeno prenosenje, pa su ih znani i neznani pjesnici uoblicavali u nizu narastaja, u jednom slucaju duljem i od dva stoljeca, postoje i primjeri izrazito lokalnih balada, vezanih za od redjeno mjesto, cije teme nisu prenosene izvan mjesta njihova pjesnickog zavicaja.

Takve su, na primjer:

• “Efendinoj Hani”, sarajevska balada
• Potopnici Bisernazi, banjalucka
• Hasanaginica, ili stolacka o Mehmed-agi Sehicu i druge.

Znacaj opjevanog zbivanja nije u ovim slucajevima prelazio lokalne okvire pa ni pjesnicka tema nije nasla pjesnike izvan mjesnih granica, kao u primjeru spomenute tri teme koje su uoblicavane sirom Bosne, pa i u Sandzaku, ali je ipak najjaca tradicija ostajala vezana za pjesnicki zavicaj balade. Tako se, na primjer, o Moricima najvise i najljepse pjevalo u Sarajevu, mjestu gdje se opjevano zbivanje odigralo, iako su brojne varijante zabiljezene izvan sarajevske sredine. Kratka pjesma o pogibiji • Omer-bega Cengica upravo je primjer baladicine teme.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: LITERATURA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:50 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
LITERATURA

Literatura o bosnjackoj baladi zapocinje vec davne 1774. godine, Fortisovim tumacenjem sadrzaja Hasanaginice za talijanske citaoce (Argomento), uz prijevod koji je donio u poglavlju o obicajima Morlaka njegove knjige o Dalmaciji. Od tada pa do danas literatura o ovoj pjesmi - od kratkih zapisa do zasebnih knjiga - narasla je na vise hiljada stranica, pri cemu valja primjetiti da su o ovoj baladi nerijetko pisali najistaknutiji knjizevnici i uce njaci svoga doba sirom Evrope. Osim o pojedinim pjesmama, o bosnjackoj baladi kao pjesnickoj vrsti napisane su i obajvljene opsezne rasprave, pa i zasebne knjige, kao sto su Muslimanske narodne balade iz Bosne i Hercegovine i Muslimanska usmena balada.

Osim o Hasanaginici, objavljene su opsezne rasprave i zasebne knjige i o drugim pojedinacnim pjesmama, odnosno tematskim jedinicama, kao sto je slucaj sa baladom o Moricima, o kojoj je napisano nekoliko stotina stranica iz pera istaknutih slavista: Vita Morpurga, Hatidze Krnjevic, Wolfganga Eschkera, te Djenane Buturovic, koja je ovoj temi posvetila citavu knjigu.

U literaturi o bosnjackoj baladi javljalo se ranije, a u novije doba ponovno iskrslo pitanje termina. U skladu sa ustaljenom praksom od pocetka proslog stoljeca, Bosnjaci su svo-ju knjizevnost, pa i pojedine knjizevne vrste u njezinu okviru, kao sto je balada, oznacavali muslimanskim. No, bez obzira na ovako oznacavanje bosnjacke balade, koje je posljedica historijskih uvjeta u kojima je bosnjacki narod krajem 19. stoljeca, napustivsi svoje historijsko ime pred navalom nacionalisticke propagande, potrazio utociste u vjerskom imenu (musliman) kao etnickom ono na juznoslovenskom prostoru nije zapravo izazvalo zabunu.

Naime, nema Bosnjaka koji s obzirom na vjersku pripadnost nisu muslimani pa zato nema ni muslimanske balade na bosanskom jeziku koja istovremeno nije i bosnjacka. Drugim rijecima, od pripadnika srodnog slavenskog jezika bosnjacka balada se odvaja svojom muslimanskom obojenoscu, a od pripadnika iste vjere, a druge narodnosti, odvaja se jasnom branom jezickog uoblicenja (bosanski prema albanskom i turskom jeziku).


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: BALADA O MORICIMA
TekstNapisano: Novembar 9th, 2008, 3:51 am 
Avatar

Pridružen: Novembar 4th, 2008, 12:08 am
Tekstovi: 2730
BALADA O MORICIMA

• Varijante balade
• Kontekst balade
• Ustrojstvo balade
• Zbilja i pjesma


Kad Morice pohvatase
uz Kovace povedose,
uz Kovace, nad Kovace,
a odatle na Jekovac.
U ickalu zatvorise,
u zindan ih pobacase.

Kad to cula Moric majka,
poletjela kroz Sarace.
Majka cici, kose cupa.
Sve Sarace rasplakala.
Kad je bila pred Imare,
ljuto cici Moric majka,
ruse kose majka cupa,
oko sebe razbacuje.
Sve Imare rasplakala.
Kad je bila pred kapiju,
molila se kapidziji
“Bogom brate, kapidzija,
propusti me kolcehaji.”
Turcin bijese kapidzija,
propustio Moric majku.
Kad je bila kolcehaji,
molila se Moric majka:
“Bogom brate, kolcehaja,
pusti meni jednog sina:
jali Ibru,jali Pasu,
na poklon ti dva cifluka,
i bijeli moji dvori !”

Sazali se kolcehaji,
pusti njojzi oba sina.
Za to cuse amidzici,
amidzici i dajdzici,
digose se kolcehaji:
“Sto nam pusca dva hajduka,
dva hajduka, dva Morica!”
Govorio kolcehaja:
“Prevari me Moric majka.”
Pa on pusca telal-agu,
telal vice po carsiji:
“Ko nam kaze za Morice,
dacemo mu sto dukata.”
Telal vice tri mjeseca,

nitko njemu ne kazuje.
Jednoc viknu na Bascarsij’,
kod njeg stade jedna cura,
jedna cura malodobna.
Govorila telal-agi:
“Daj ti meni sto dukata,
kazacu ti za Morice.
Eno njih na At-mejdanu,
u Tulica b`jelu dvoru,
zatvoreni tri mjeseca.”
Kad to cuo telal-aga,
on je vodi kolcehaji.
On joj dade sto dukata.

I on posla cohodare,
Tulic-dvore bastisase,
na lezece povezase,
do dva brata, dva Morica.
Na At-mejdan povedose,
a otale na Latinluk.
Kad su bili kroz Latinluk,
tad zapjeva Moric Ibro:
“Latinluce, mracan ti si,
Andjo moja, dilber ti si!
Dosta put me napojila,
i mezetom nahranila !
Sutra cu ti umrijeti !”
Odatle ih povedose,
uz Varos ih navedose,
a zapjeva Moric Paso:
“Oj Varosi ravna ti si,
Jelko moja, dilber ti si !
Puno put me napojila
i mezetom nahranila!
Sutra cu ti umrijeti!”
Odatle ih povedose,
uz Kovace navedose.
Kad su bili pod Tabiju
zamoli se Moric Ibro:
“Bogom braco, cohodari,
zastav’te se pod Tabijom,
da ja vidim svo Saraj’vo:
u Saraj’vu moje dvore,
u dvorima staru majku,
spominje li svoga Pasu
i mladjega sina Ibru!”
Odatle ih povedose,
u ickalu zatvorise,
tesko gvozdje navalise,
u zindan ih pobacase.

Haber dodje staroj majci,
u poslu se pridesila,
stara majka pitu kuha,
u ruci joj zlatan ibrik,
a u drugoj oklagija.
Majka leti, ljuto cvili,
tesko kune carsilije,
sto dadose dva junaka,
dva junaka dva Morica,
ona leti na Kovace.
Kad je bila na ickalu,
nadje vrata zatvorita.
Tu se majka bajlisala
Izun dodje kolcehaji,
da s’ udave dva Morica.

Dva hamala dovedose,
tanak tenef joglajsase,
i tamnicu otvorise.
Govorili cohodari:
“Hajde, bujrum, Moric Paso,
vakati-sahat tebi dos’o,
valja,Paso, umirati!”

Lahko Moric Paso skace,
teske sindzir-halke zvece.
Kad je bio na Tabiji,
molio se Moric Paso:
“O Boga vam, cohodari,
dajte izun Moric Pasi,
da ja uzmem avdest na se,
da ja klanjam dva recata!”
Dopustise Moric Pasi,
uze avdest, klanja Paso.
Tad ga turski posadise,
na njeg tenef nametnuse,
a hamali pritegose...
Top mu puce na Tabiji,
udavise Moric Pasu.

Cohodari s’ povratise,
Moric Ibri govorise:
“Hajde,bujrum, Moric Ibro!”
Ibro skace, halke zvece.
kad izadje na Tabiju
i ugleda brata Pasu,
udavljena na Tabiji,
proli suze Moric Ibro,
rahmet dade svome bratu.
I on moli cohodare,
da on uzme avdest na se,
i da klanja dva recata.
Izun dase cohodari.
Kada klanja Moric Ibro,
i njeg turski posadise,
jagli tenef nametnuse,
a hamali pritegnuse...
Kada tenef popustise,
Ibro oci iskolaci...
Opet tenef pritegnuse,
a kad opet popustise,
Ibro oci iskolaci...
Opet tenef pritegose,
a kad opet popustise,
govorio Moric Ibro:
“Donesite demiskiju,
izvadite hamajliju,
iz desnice ruke moje!”
Donesose, izvadise.
jagli-tenef pritegose.
Top mu puce na Tabiji,
udavise Moric Ibru.

Tad im majku raztriznise.
Moric majka uletjela
u ickalu, na Tabiju.
Kada vidje udavljena
oba sina, dva Morica,
tad zacvili i zavrisca:
“Rano, rano, dva Morica!”

Kako na njih majka pala,
vise nije ni ustala.


Nazad na vrh
 Profil  
 
Prikaži tekstove “stare”:  Poredaj  
Započni novu temu Reply to topic  [ 58 posts ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća

Vremenska zona: UTC - 1:00


Trenutno su tu

Trenutno korisnika: Nema nikog, odmaraju se ljudi i 1 onaj sto cita, a nece da se registruje.


You cannot post new topics in this forum
You cannot reply to topics in this forum
You cannot edit your posts in this forum
You cannot delete your posts in this forum
You cannot post attachments in this forum

Traži, traži pa ćeš naći:
Idi na:  
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group