www.rogaticani.com

Ljudi i događaji u II svjetkom ratu

Džemaludin Hafizović-prvoborac, svršeni student filozofije, Zineta Hafizović i Alija M.Akšamija na početku ilegalnog rada u NOR-u 1942.godine

MUJO HODŽOĆ-CRNI SA SABORCIMA U JAJCU 1943. godina

Mujo Hodžić-crni je jedan od organizatora ustanka u rogatičkom kraju. Bio je komandant Prve muslimanske partizanske vojne formacije 1941. godine, kao i član AVNOJ-a i ZAVNOH-a

Mujo Hodzic Crni stoji drugi s lijeva.Rodjen je u Satorovicima,a umro je u Beogradu 1954.Predratni clan KPJ i organizator ustanka u Rogatickom kraju kada je u oktobru 4l, osnovao prvu muslimansku partizansku cetu u Jugoslaviji.U spomen na taj znacajni dan i mnoge saborce iz tog kraja(Rasim i Ragib Dzindo,Asim i Mehmed Hodzic,Agan Durmisevic,Camil Dzindo ) podignuta je spomen skola u Okruglom.

DIO ŠTABA XVI MUSLIMANSKE NOU BRIGADE 1945. godine

XVI Muslimanska narodnooslobodilačka udarna brigada formirana je 21.09.1943. godine i operativno je djelovala u sastavu 17. i 27. divizije. Brigadu su činili 3.382 borca iz Istočne Bosne koji su, u većini, bili iz redova muslimana-Bošnjaka. Ratni put ove brigade trajao je 613 dana prilikom čega je brigada izvršila marševe u ukupnoj dužini od 3500 km. Tokom ratnog puta imali su 912 poginulih, nestalih i utopljenih. Od pomenuto ukupnog broja boraca 96% bili su muškarci a 4% žene, s tim da su brigadu činili 77% omladinci i omladinke mlađe ispod 25 godina. Po zanimanju su bili zemljoradnici 60,6% učenici i studenti 9,3%, domaćice 2,1%, službenici 1,6% i ostala zanimanja 0,5%.
U jedinicama ove brigade borilo se 40 Rogatičana, a mnogi od njih obavljali su visoke dužnosti kao npr.; Ragib Džindo, komandant IV bataljona; Asim Hodžić, politički komesar brigade; Hilmija Šahinpašić, obavještajni oficir brigade; Adem Akšamija, referent saniteta brigade; Jakub Kazić, obavještajni oficir bataljona; Ahmed Ahmedspahić i Munib Hodžić, komandiri čete...Za naročite zasluge stečene u borbi protiv fašizma brigada je odlikovana Ordenom bradstva i jedinstva, Ordenom zasluga za narod sa zlatnom lentom i Ordenom narodnog oslobođenja

Drugi s lijeve strane (stoji) Asim Hodžić te Salem Ćerić(?) (komandant sjedi u sredini) i Muhidin Begić (sjedi desno)

Mislim da je zadovoljavajući opis postavljene fotografije

ja da dodam da su pripadnici te slavne brigade bili i Ibrahim Prepic,Nurija Sijercic,Rasim Kazic - Skoda...eto nek se i to zna.

A i Osman Zec koji je po prestanku rata bio logisticar u prvoj bosanskohercegovackoj skoli milicije.Do skoro sam vjerovao da je umro od tifuza(tako su mi pricali valjda iz straha)ali u skorasnjem slucajnom susretu sa jednim 84-godisnjakom cuh cudnu pricu.Naime njega zainterosova moje porijeklo i ime.Kako nikada to ne krijem ovaj dobri starac isprica cudnu pricu koju je tada nacuo.Naime ovaj covjek tvrdi da je Osman "namiriso" neke mahinacije(lopovluke)a da to nebi izaslo na vidjelo tvrdi da je Osman(po kome nosim ime) otrovan a da je iskoristena situacija kada je jos uvijek harao tifuz te je pod tu dijagnozu evidentirana njegova smrt.Tvrdi ovaj starina da je za ovo sve znao i Dzabija(najvjerovatnije Hasan) cijeg imena nemoze sa sigurnoscu da se sjeti kao i jos neke sarajlije koje nabroja ali da su morali sutjeti da se i oni nebi iznenada "razbolili".
Izgleda da se i poslije onog rata isto desavalo pa je mozda i to razlog zasto se osmanovo ime izbjegavalo pominjati kada se pominju pripadnici ove brigade.
Dodacu i detalj da je moj otac izvjesno vrijeme bio uz Osmana i ovu brigadu ali se zbog bolesti morao vratiti u Sarajevo gdje je boravio ostatak porodice Zec.

SLIKARSKI RAD VOJE DIMITRIJEVIĆA NA TEMU "POLITIČKI KRUŽOK" 1945. godina
U centralnom dijelu slike portretisan je Hakija Muftić kao uvodničar kružoka

PARTIZANSKI KURIRI - MIRKO BJELAKOVIĆ I TEUFIK HODŽIĆ 1944. godina


Na Romaniji je oktobra 1941. godine formirana Muslimanska partizanska četa sa oko 60 boraca iz Šatorovića, Osova i Okruglog. Ne dugo iza toga u četu su stigli borci Muslimani iz drugih rogatičkih sela: Zakoma, Vragolova, Vjetrenika, Živaljevića... Također, u četu je došla i grupa srednjoškolaca i studenata iz Rogatice. Tako je u kratkom vremenu Muslimanska partizanska četa povečana na blizi 200 boraca, pa je ubrzo prerasla u Muslimanski bataljon sa legendarnim komandantom prvoborcem Mujom Hodžićem na čelu. O tome Rodoljub Čolaković u "Zapisima..." bilježi:"Jednog dana oko podne pred štabom se iskupio Muslimanski bataljon. Trebalo je da borci polože zakletvu i prime bataljonsku zastavu. Prije mjesec dana to je bila četa, a sad je već bataljon od 200 boraca. To je prva muslimanska formacija u našim odredima. Tempt je održao govor postrojenom bataljonu. ističući naročiti bratstvo i jedinstvo svih naših naroda kao zalog pobjede i bolje budućnosti. Poslije Tempa govorio je komesar bataljona Derviš Numić, "student". Nakon položene zakletve Muslimanski bataljon otišao je na nove borbene položaje kod Vareša.



U Rogatici iznad Mejtaša nalazi se Groblje gladnihu kom su pokopani mještani i pridošle izbjeglice, a koji su umrli od gladi i tifusa u Drugom svjetskom ratu. Rogatica je bila blokirana od 1 februara do 22 aprila 1942. godine. U to vrijeme hrana nije dopremana. Manje količine su bacane iz aviona za potrebe domobranske jedinice i žandare. To su veoma teški uslovi života, jelo se sve što je moglo ublažiti glad: žara, maslačak, razne trave. lišće od drveća, stočna repa... To je spašavalo, ali ne u potpunosti. Iz ana u dan glad je harala i odnosila bespomoćne ljudke živote. U tom periodu u Rogatici je umrlo 280 stanovnika, većinom od gladi, a nešto manje od tifusa. Najviše su stradale muslimanske izbjeglice čije su kuće po selima četnici zapalili, a seljane koji nisu uspjeli pobjeći u Rogaticu pobili

Najviše ubitstava i odvođenja u logore izvršili su okupatori u saradnj sa četnicima i ustašama. Svi su oni u ovom području ubijali, pljačkali i palili. Čak je i Azbukovača četnička brigada iz Srbije sa kapetanom Račićem došla na ovo područje i zajedno sa domaćim četnicima 14 0ktobra 1943. godine upala u Rogaticu. Odmah su krenuli u pljačku muslimanskih kuća i nosili sve što se moglo ponijeti, a stoku sa sobom otjerali. Opljačkanu imovinu građana odvlačili su u Srbiju, a domaći četnici su svoj dio u svoja sela. Nisu se time zadovoljili, pa kad su sve pokupili, četnici su Rogaticu spalili, može se reći , skoro dažo temelja. Izgorjelo je 850 muslimanskih kuća, a ubijeno 130 osoba, od kojih 117 u Drveniji džamiji u mahali Gračanica. Ovaj pokolj preživjela su dva invalida, desetak žena i djece. Krajem oktobra 1943. godine Druga krajiška partizanska brigada došla je na ovo područje i u bici totalno porazila četnike. Poraženi četnici su preko Višegrada pobjrgli nazad u Srbiju, ostavljajući iza sebe ogromna zlodjela nad nevinim stanovnoštvom rogatičkog kraja.
Rogatica i njeno područje spada među najviše stradala područja u BiH, kako u ljudskim žrtvama, tako i u materijalnim dobrima u Drugom svjrtskom ratu. Velika su bila pomjeranja i raseljavanja stanovništva. U svojoj historiji Rogatica je često ostajala bez svojih građana, ali su se, sve do poslednje agresije 1002-1995. godine, oni uvijek vraćali i na zgarištima ponovo gradili i nastavljali živjeti na svojoj pradjedovini

Prepisano iz radnog materijala za rogatičku monografiju

Na Gladnom groblju sahranjen je i moj rahmetli amidza Huso.Imao je 18 godina kada je zajedno sa bratom rahm.Camilom izasao sa Rogaticanima na Ljun da brani grad od cetnickog napada.Tu je i poginuo,pa ga je brat Camil mrtvog snio preko Zorlovca u Mahalu i tu,u basci Mujagince Colic,sahranio.Nakon deblokade Rogatice stigao je i moj otac,sakupili su nesto ljudi i prenijeli ga u Gladno groblje i obavili dzenazu,Babo je zabiljezio mezar nekim velikim kamenom,a zapamtio je i neku sljivu.Kad se nakon oslobodjenja vratio groblje je bilo prepuno,razruseno i zaraslo.Nije mogao naci bratov mezar.
Vlasti su pedesetih godina to groblje zagradili, a omladina je posadila jablanove i borice da se,bar tako, zastiti,ako se vec drugacije nije moglo obiljeziti to strasno mjesto strasnog stradanja Bosnjaka Rogatice.
PS Drugom prilikom napisacu,a prema vrlo interesantnom kazivanju rahm.Nazima Lihica Lickog,kako je izgledala ta pomoc "iz vazduha," Nazim je tada bio djecarac,ali mi je vrlo zivo i precizno opisao te dogadjaje,ja upamtio pa cu,nadam se,da ih prenesem ovdje da i drugi pamte.

SABORCI

Stoji u sredini Hamdija (M) Hodžić komandant partizanskog aerodroma, Tomo Manjkilović(???) član Oblasnog odbora ua Istočnu Bosnu. Sjedi Mujo Hodžić član AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a