www.rogaticani.com

Davno sam vec citao mali tekst o rogatickoj havri (sinagogi), ali sam ga zaboravio postaviti ovdje. Na zvanicnoj internet prezentacija "Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu", postoji i sekcija o jevrejskoj arhitekturi i umjetnosti.
Izmedju ostalog pominje se i rogaticka havra za koju se kaze da je sagradjena 1928. godine, a da je od 1941. godine izvan upotrebe. Tada su naime pobijeni skoro svi Jevreji koji su zivjeli u Rogatici. Prema njihovim podacima rijec je o 54 Jevreja.

A eto nedavno su i rogaticku havru srusili. Gamad nekulturna.

A evo i liste Jevreja koji su zvjerski ubijeni na Podromaniji:

Bararon Aron
Bararon Mosho
Bararon Luna
Danon Erna
Danon Sara
Katan Izidor
Katan Elisha
Katan J. Jakov
Katan M. Jakov
Katan J. Jozef
Katan M. Josef
Katan Klara
Katan M. Mazalta
Katan Mosho
Katan Sultana
Klinger Rudolf
Levi Blanka
Levi Donka
Levi Isak
Levi Lenka
Levi Leon
Levi Luna
Papo Izidor
Papo Renchika
Papo Shanto

Neka se zna, a mozda i posluzi kao inspiracija za neki tekst, ko zna. Dogadja se to.

Na stranici Rogatica.com na temi Istorija Rogatice objavljen je faksimil nekog slovenackog ljetopisa(navodno Matice slovenacke) o rogatickim steccima(nekropole u Ladjevinama i na Varosistu) gdje se tvrdi da se radi o srpskim srednjevjekovnim nadgrobnim spomenicima,bez ikakvog komentara ili smislenijeg osvrta.
Stoga smatram za neophodnim za reci,pa i da sugerisem ako treba,da se iz ko zna kakvih razloga( a vise,cini mi se,da se nafirlita sto vise postova)cine gluposti da na vlastitim medijima priznamo notorne istorijske lazi,negiramo postojanje vlastite drzave(Srednjevjekovne Bosne) i bogumilskih nadgrobnih spomenika kao jedinstvenih evropskih kulturnih znakova o postojanju naroda - b o s a n s k o g.Proizilazi i da je onaj konjanik na nasem logu i njegov vodic(vjerna preslika sa jos uvijek postojeceg stecka na Varosistu) spomenik nekom srpskom vojvodi.
Sto to cinim na ovoj stranici - vjerujte nije do mene.

Nije mi samo jasno na cemu temelje te navode?
Jer postoji ogroman broj neistina kada je u pitanju tumacenje bosanske historije, a koje se redovno plasiraju u javnosti. A postoje dokazi koji negiraju takvo tumacenje, ali se opet te pricice uspjevaju probiti na svjetlo dana.

p.s. nasao sam neke slike sa konjickih trka u Rogatici sa pocetka ovog vijeka, pa cu ih postaviti ovdje. Ne znam da li su prije postavljane...

izgleda da je germanizacija koju je Hitler zapocheo (da napravi "vrt Evrope") stala na pola puta...

a gadno je kada je neshto/neko na pola puta izmedju nechega/nekoga...

Ne znam ko je taj Janez koji je takvu glupost napisao ali znam da ja kao veoma slab poznavalac istorije znam vise od njega.Istina da kad je Rogatica u pitanju ovu oblast nisam preskakao kao druge i mislim da je nepotrebno takvu glupost komentarisati.Ono sto je iza toga meni je vaznije a to je onaj koji je glupom Janezu takvu pricu ispricao.Kako su Ladzevine rogaticke vjerovatno je tu pricu i cuo od nekog sadasnjeg rogaticanina koji pokusava pisati drugaciju istoriju i zbog toga se mora reagovati na svaki ovakav pokusaj.sjetih se da je i na oficijalnoj stranici Opstine Rogatica tekst o istoriji napisan s istom namjerom a to je da se nas kraj prikaze kao srpski i da se pokusa iskrenuti istina nepominjanjem nas i svih drugih koji su zivjeli u Rogatici.Tesko je zamisliti tako boletan um koji u danasnjem vremenu lahko dostupnih informacija plasira lazi ali evo dokaza da ima i takvih.Zato nije Sele pogrijesio sto ovo napisa jer ako takve neistine prolaze i na nasim stranicama onda ce sve vise onih koji citaju povjerovati u to.
Dok pisah ove redove sjetih se i Oce a.r. i one poslovice koju je je on volio izgovoriti.

JA ZNAM DA NISTA NEZNAM AL ZNAM DA VISE ZNAM OD ONOG STO ZNAM DA NISTA NEZNA.

Kratko bih u vezi sa Seletovim navodom o objavi tvrdnji na stranicama Rogatica.com.

Kao čovjek, ne bih ‚bacio pogleda ni pomena’, a kamo li komentarisao ‚navedene tvrdnje’ slovenačkog ljetopisa (navodno Matice slovenačke),
o rogatičkim stečcima (nekropolama u Lađevinama i na Varošištu).

Kao znanstveni radnik, još manje bih obraćao pažnje na nečije neargumentovane tvrdnje.

Kao nekoga, koga profesija može tjerati, pri čemu nisam usamljen, i ko ima ulogu, cijeloga života da bude u prvim redovima, posebno kada je u
pitanju prosvjećivanje, a posebno zbog spoznaje, da laž, ako se ponovi devet puta, deseti put postaje istina, moram da se javim.

Upravo, da ne bi došlo do toga, pišem ove redove.

Problem nije u onima koji nešto tvrde, posebno kada, normalno, nisu u stanju, da to i dokažu.

Problem je star, koliko i mi sami.

Problem je u nama!

Normalno obrazovan čovjek, jednu izrečenu notornu laž, shvati da je laž i ne obraća više pažnju. Ali, šta sa onima drugima, koji stvarno, iz
neznanja i neobaviještenosti, shvate, da bi tu ipak moglo biti nečega?

Ovo pišem, njih radi.

Sve napisano od strane onih, koji tvrde da je riječ o srpskim srednjevjekovnim nadgrobnim spomenicima u Lađevinama i Varošištu, naravno nije
istina! Očigledno je, da se radi o stećcima, a za i malo bolje poznavaoce, oni se i te kako razlikuju od ‚znakova’ onih koji su bacili oko na ‚tuđu
kulturu’, jer tako staru i uopće svoju, još tako dugu kulturu, na našim područjima – nemaju!, a sve zbog toga - da bi je jednom prozvali svojom!

To nije rijedak slučaj kod Srba, da mijenjaju toponime, koji vremenom posve mijenjaju svoje značenje, što možete, eto kao najnoviji primjer vidjeti,
kada je u pitanju prezime Hrelja i po njima nazvano naselje Hreljevo, koje će kasnije podjednom postati Reljevo?! Tako je i sa nazivom mjesta
Hrenovica od kojeg nastade Renovica, a takvih primjera ima stvarno bezbroj.

O silovanju našeg slova „H“, može se napisati cijeli tom knjiga.

Toliko o tome.

Spomenici na Lađevinama i Varošištima su definitivno spomenici kulture Bošnjaka!

Drugo je pitanje, koliko dugo i da li će i opšte naši spomenci , kojih je inače sve manje, preživjeti ova vremena, koja su se pokazala dovoljno mračnim,
da se mogu uporediti sa vremenima mračnog Srednjeg vijeka.

I opet ja!Samo sam reagovao na citiranje neke neutemeljene tvrdnje,a nije ni vazno koje.Ali citirati to na stranici koja pretenciozno zeli biti tumac bosnjacke/bosanske(i rogaticke) istorije,e da bi se ispucalo sto vise postova i navodnog znanja,mislim,da ne treba proci.Sta je neki Slovenac htio reci,je li ili nije,najmanje je vazno.Vazno je da to prodje pored autora knjige o "rogatickoj (h)istoriji,njenim svijetlim i tamnim stranama,a koji cenzurise ama bas svaki nepocudni post onoga cija misao odudara od navodno muslimanske,pa se eto desi "nek se pise o Roagtici ma i kako bilo".I kad se to ponovi dva ili tri puta,pa se citira i na "neprijateljskim" sajtovima - eto istine - da su mramorovi,ili stecci na Ladjevinama i Varosiistiu nadgrobni spomenici srpskih vojvoda,kojih,jelde,tada nije bilo u Bosni.Ali,j...ga.

Rogatica je zaista jedno od najljepsih mjesta u zemlji jer lezi, kao sto bi se moglo i ocekivati od jednog gotovo potpuno muslimanskog grada, u zelenoj dolini navodnjavanoj bujnim rijekama. Od stanovnistva koje broji 3.300 ljudi, samo 300 su hriscani, pa je tako Rogatica jedan od najkonzervativnijih gradova u Bosni. Ovdasnji muslimani gorljivo su se opirali tome da im kceri idu u skolu s pravoslavnim djevojcicama i suprotstavljali se podizanju nove zenske skole iz tog razloga. Isto tako, u doba posta gradonacelnik musliman obilazi kafane da provjeri da neko od vjernika ne pusi ili da cak ne udise dim od cigareta nevjernika; svaki prekrsilac se strogo kaznjava. Pa ipak, uprkos ovoj ostrini muslimanske vecine, malobrojna hriscanska manjina, koja se iskljucivo sastoji od Srba, zivi u miru s ovim drugim dijelom stanovnistva. I ovdje su muslimani poznati po svojoj ucenosti, a mnogi od njih su begovi. U stvari, Rogatica se ponosi time sto je iz nje potekao prijasnji Sejh-ul-Islam, ili poglavar islamske hijerarhije u Carigradu, koji je ovdje podigao dzamiju sto nosi njegovo ime. Jedna zanimljiva dzamija je « Muftijina », u cijem se dvoristu nalazi lijepa rimska grobnica-jer je kroz ovo mjesto nekada prolazila rimska cesta i rimski ostaci se nalaze ovdje u velikom broju. Muslimani, sa svojim uobicajenim nemarom prema klasicnoj starini, mirno su dodali dvije zidane stepenice ovom drevnom kamenom spomeniku, tako da se po losem vremenu, kad je previse vlazno da se penje na munaru, mujezin moze popeti na njega i pozivati vjernike na molitvu.
Jos jedan kamen sasvim druge vrste jeste ogroman bogumilski spomenik, sa dugackim natpisom na cirilici, a ugradzen je u zid nove pravoslavne crkve. Graditelji ovog zdanja, da bi dokazali svoju nepristrasnost, pocinili su jos jedno uzasno djelo, razrezavsi napola lijepu rimsku plocu koja predstavlja muskarca i zenu, pa su jedan komad stavili s jedne, a drugi s druge strane vrata. Drugo rimsko kamenje upotrijebili su zidari, a u vrtovima kasarni i u lijepim malim gradskim parkovima ima ih jos. Ovi parkovi su lijepo projektovani na obali rjecice Rakitnice, ili « Rakovog potoka », i uzor su kako treba da izgledaju mali javni parkovi. Ovdje muslimani vole da dolaze i da uzivaju uz kafu koja se donosi iz turske kafane, dok ih uvece mozete vidjeti kako se peru za molitvu na izvoru zvanom Toplik, koji izbija ispod stijena blizu stare rimske ceste.

(Travels and Politics in the Near East, pp. 144-147; 150-160; 202-203; ove stranice su ukljucene u knjigu Na vratima Istoka: Engleski putnici o Bosni i Hercegovini od 16. do 20. vijeka od Omera Hadziselimovica (Veselin Maslesa, Sarajevo, 1989, 226-232; preveli O. Hadžiselimovic i Zulejha Ridzanovic)

Meni ovaj stit najprilicnije lici na zastitni znak Bosnjaka Bosne i Hercegovine.Napomena:kupio sam ga prilicno jeftino od nekih Roma na pijaci gdje se prodaju stare stvari.Originalno izliven u pedeset primjeraka,a je li tako morao bih pitati strucnjake.Ali i ovakav meni je drag...Tezak pet-sest kila,okacen na centralnom zidu,malo je mistican,ali,opet kazem,meni drag.

A meni malo lici i na kompas pa kao da pokazuje sta ima na kojoj strani svijeta od ovog u sredini koji je beli neki glavni.

Tablja nije, jelde ???