Dovišta
Dovišta na prostoru Rogatice
Dova znači (tur. dua, arapski du'a) = molitva, blagoslov.., a mjesta na kojima se obavlja molitva, naziva se dovište, koje često kao toponim nosi isto ime.
Prilikom proučavanja pojave Islama u BiH, običaja i tradicionalne kulture Bošnjaka, nailazim na manje poznate podatke o dovištima, koja su već duže vrijeme predmet mog interesovanja.
Posjetom nekih dovišta, ne iz religioznih razloga, već objektivnog sagledavanja istih, sagledavajući i spoznajući razloge posjete tisuća vjernika, posjete prirodi domovine i lijepih mjesta, ostacima naše duhovne kulture, kulture starih bogumila, ali i kontinuiteta naše države i dokaz autohtonosti Bošnjaka, nailazim na podatke o dovištima u mjestu gdje sam rođen. Ta činjenica i spoznaja me potpuno i posve, iznenadi i nekako zateče!?
Posebno činjenica, da se malo, gotovo ništa o dovištima na području Rogatice i ne zna, a kamo li kult nečega ili običaj okupljanja, učenja dova i slično, što je čest propratni slučaj istih.
Uskoro slijede i tekstovi i opširniji prilozi ovoj temi, na području cijele Bosne i Hercegovine!
Dovišta koja ću da navedem, ostala su, mislim više u sjećanju naučnika, a umrla u sjećanju vjernika, običnog čovjeka, prvenstveno iz razloga, ako uzmem vrijeme i godine koje sada imam, ne sjećam se, da se na ta mjesta dolazilo i okupljalo. Barem, za moga ovozemaljskog života. Jako bih se iznenadio, da čujem, da je takav običaj na području opštine Rogatica postojao, a poznavajući ćud i svojeglavost ljudi ovog (moga) kraja, iznenađen sam da to stvarno nije i običaj.
Dovišta za koja znam i koja je rijetkost susresti u literaturi, a koja se navode tek tu i tamo, prije svega su Kutino groblje (Rogatica), Poljanici (Rogatica) i Dumanjići (Borike).
Ukoliko bilo ko ima da doprinese rasvjetljenju ove tematike, posebno bi bilo interesantno, ali i meni lično osvježavajuće, da se ovim mjestima priđe sa drugog aspekta, udaljenog od onog rekla-kazala već - konkretnog, pa i dokumentovanog!
Interes za ova dovišta je veliki, posebno ako se u obzir uzme podatak, ali i činjenica, da veliki broj odraslih Rogatičana, o ovim dovištima malo, gotovo ništa i ne zna!?
Krene li se o lokacijama, toponimima, situacija nije ništa drugačija.
Ostao je da visi znak pitanja u zraku, u temi 'Arheološki nalazi u BiH', jer sam nedavno postavio pitanje jedinstvenog stećka na području, gdje je nekad živio pretežno muslimanski živalj, koji djelomično objašnjava postojanje ovog stećka. To je stećak vojvode Miotoša u Lađevinama (Rogatica), o kojem malo, skoro niko ne zna ništa, a iskreno sam se nadao da ću dobiti odgovor, bilo od arheologa amatera, a možda i od g. Blagoja Govedarice, nadajući se da bi on mogao da otkrije veo tajne o tom stećku, a kasnije možda više i o navedenim lokacijama dovišta na području opštine Rogatica.
Toliko o poznavanju vlastitog kulturnog naslijeđa, čime se da i može donijeti zaključak, da je jako malo, skoro nikako, rečeno, a kamo li zapisano, ako jeste, ono još uvijek nedovoljno, pa će to biti razlog, da se tako malo zna o blagu i bogatoj riznici arheološkog bogatstva spomenika na 88 lokaliteta sa 2628 stećaka!? jedne kulture na području opštine Rogatica, koju polahko, ali sigurno prekriva tama zaborava.
Interesovanje je pomalo i lične prirode, jer je moja pranana, sa majkine strane, rođena Mulahasanović, blizu s. Lađevine, iz sela Golubovića, koje gravitira ovim dijelovima opštine Rogatica, koja okuplja oko sebe nedaleko odatle, sva poznata sela historijskog značaja, kao što su Vragolovi, Dobrače, Rudine, Jarovići, Golubovići, Karačići, Varošište, Mesići, Kukavice, Borač, načičkanih mjesta upravo na lijevoj strani obale rijeke Prače, koja teče poznatim kanjonima, tokom niže u posjetu Brčigovu i dalje u nastavku - Ustiprači, gdje se ponosno ulijeva u rijeku Drinu.
„Rogatica je bila vezana za utvrđenje Borač i za njegove feudalne gospodare Radenoviće ond. Pavloviće koji su vladali Istočnom Bosnom. Borač je bio značajni politički, privredni i kulturni centar u kome su Pavlovići izdavali povelje, primali strane izaslanike i imali stalne družine glumaca i muzičara. Grad u kome su bile dvorove vlastele leži iznad lijeve obale Prače u današnjem selu Varošište. Turci su Borač zauzeli 1466. godine a zatim pet godina kasnije su ga napustili. Pored ostataka grada u selu Varošište nalazi se lijepa nekropola stećaka kao i temelji crkve u predgrađu. Stećci su vjerovatno grobovi Petra i Radoslava Pavlovića, nasljednika dvora koji su pali u borbi protiv Turaka 1420. godine. (Wikipedija)
Ostaje da se više kaže o lokacijama i toponimima, kao i značenju naziva i imena Kutino groblje (Rogatica), Poljanici (Rogatica) i Dumanjići (Borike).
Pri spomenu 119 mjesta koji pripadaju opštini Rogatica, spominju se i Dumanjići, negdje i kao Dumonjići, kao selo, pa se pretpostavlja da je i dovište o kojem je riječ, na istoj lokaciji.
Evo tih mjesta, još jednom: 119 Orte: Agarovići, Babljak, Beći, Begzadići, Beheći, Berkovići, Bjelogorci, Blažujevići, Borač, Borika, Borovac, Borovsko, Božine, Brankovići, Brčigovo, Brda, Brezje, Bulozi, Burati, Čadovina, Čavčići, Čubrići, Dobrače, Dobrašina, Dobromerovići, Dobrouščići, Drobnići, Dub, Dumanjići, Đedovići, Ferizovići, Gazije, Godimlje, Golubovići, Grivci, Gučevo, Guždelji, Jarovići, Jasenice, Kamen, Karačići, Kopljevići, Kovanj, Kozarde, Kozići, Kramer Selo, Krvojevići, Kujundžijevići, Kukavice, Kusuci, Lađevine, Laze, Lepenica, Lubardići, Ljubomišlje, Mahala, Maravići, Medna Luka, Mesići, Mislovo, Mrgudići, Nahota, Obrtići, Okruglo, Orahovo, Osovo, Otričevo, Pašić Kula, Pavičina Kula, Pešurići, Pijevčići, Planje, Pljesko, Plješevica, Podgaj, Pokrivenik, Pribošijevići, Pripećak, Prosječeno, Purtići, Radič, Rađevići, Rakitnica, Ribioc, Rogatica, Rusanovići, Seljani, Sjemeć, Sjeversko, Slap, Sočice, Stara Gora, Starčići, Stari Brod, Stjenice, Stop, Strmac, Sudići, Surovići, Šatorovići, Šena Krena, Šetići, Šljedovići, Šljivno, Štavanj, Trnovo, Varošište, Vragolovi, Vratar, Vražalice, Vrelo, Vrlazje, Zagajevi, Zagorice, Zakomo, Ziličina, Žepa, Živaljevići und Živaljevina.
O Kutinom groblju i Poljanici, vjerovatno ćemo morati više da istražujemo, kako bi mogli da dođemo, do bilo kakvih podataka. Pretpostavljam da je mogućnost najveća, da čovjek na njih nabasa, listajući neku od starih listina ili topografskih karata većeg i detaljnijeg omjera sa područja opštine Rogatica.
S poštovanjem
Prof. Hamdo Čamo
Last edited by camo on Septembar 27th, 2009, 1:20 am, edited 1 time in total.
|