u književnoj baštini bosanskih Muslimana, koji su pisali na orijentalnim jezicima, sačuvalo se i desetak putopisa sa hodočašća u Meku. Oni sadrže duže ili kraće opise tih putovanja, ali samo jedan od tih putopisa je preveden i to Hadži Jusufa, sina Muhamedovog iz Livna iz 1615 godine. On je na Hadž utovao punu godinu i 10 dana, a krenuo je iz Sarajeva preko Čajnića, Novog Pazara, Kosova u Istanbul. Iz Istanbula je Hadži Jusuf krenuo lađom , pa ploveći Mramornim, Egejskim i Sredozemnim morem stigao do Aleksandrije. Potom je iz Aleksandrije došao u luku Rešid na Nilu, odakle je lađom stigao u kairo, da bi odatle karavanom stigao u Suec, da bi odatle nastavio put lađom prema Džidi kroz Crveno more, a onda u Meku i Medinu. U povratku se Haži Jusuf kopnom vratio u Kairo i Aleksandriju, a odatle lađom preko Soluna u Skoplje i dalje u Sarajevo. 1904 godine, skoro 300 godina poslije putovanja Hadži Jusufa, sam pravac puta na Hadž se nije puno promjenio, ali putovanje je krače trajalo. Te godine iz Sarajeva je na Hadž krenulo 145 bošnjaka, a među njima i 8 Rogaticana i to: Babić Sulejmanbeg Sijerčić Ibrahimbeg Daidžić Muhamed Nalbantić Emin Karahmetović Avdaga Branković Ahmedbeg Muharemović Husein (Medjedja) i Mrguda Zeinil (Brda) Ove podatke o Hadžijama iz 1904 godine, sam našao u historijskom arhivu BiH pa ih želim podijeliti sa mojim Rogaticanima, možda neko u njima nađe svog pretka. Pozdrav. Bogumil.
|