www.rogaticani.com

Bila jednom jedna carsija
Sada je: April 13th, 2021, 3:20 pm.

Vremenska zona: UTC - 1:00




Započni novu temu Reply to topic  [ 149 posts ]  Stranica Prethodna  1 ... 9, 10, 11, 12, 13
Autor Poruka
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Decembar 14th, 2011, 9:27 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Povratak u grad

Gradsko područje, po popisu iz 1991. godine, brojalo je 8.900 stanovnika, od čega je bilo 5.600 Bošnjaka ili 63%. Zaključno sa 2008. godinom, u gradu živi blizu 100 Bošnjaka, što je 1,8% od predratnog broja ili 1,7 % od trenutnog ukupnog broja stanovnika u gradu. Povratnici su uglavnom starija lica koja žive skromno od penzije i pomoći porodice. U Rogatici je u periodu 1996-2008. rođeno samo jedno bošnjačko dijete.
U gradu samo 6 Bošnjaka ima stalni posao u Skupštini opštine.
Među prvima u grad su se vratili: Pemba Kulovac, Teufi k Akšamija, Zekija Pezo, Enver Kazić, Hajrudin Tantula, Dževad Eminagić, Avdulah Muft ić, Emir Pavica, Alija Vražalica, Fadil i Saveta Talović, Ramiz i Ševala
Talović, Mehmed Mušanović, Mujo Mešić, Mustafa Pavica i Fatima Zimić.

Povratak na selo

U selima prije rata živjelo je 7.400 Bošnjaka ili 57 % od ukupnog broja seoskog stanovništva. Povratak Bošnjaka na seoska područja nije mnogo bolji od povratka u grad, osim Žepe, u kojoj je povratak brojniji i ekonomski sadržajniji. Na područje Mjesne zajednice Žepa vratilo se oko 250 porodica, sa preko 600 stanovnika, ili 25% od predratnog broja.
Na ovom području, pored izgrađenih 250 kuća, a u cilju stvaranja uvjeta za opstanak i življenje, izgrađeno je preko 90 štala, uglavnom donacijama, a dijelom i vlastitim sredstvima; nabavljeno je preko 1.000 ovaca, 120 krava, 90 koza, 300 košnica s pčelama, 4 traktora i 70 motokultivatora. Žepljani su dobrim dijelom očistili i iskrčili svoje stare i degradirane
voćnjake koje sada podmlađuju sadnicama raznog voća. Zasadili su preko
8.000 sadnica jabuka, krušaka i šljiva kojima pogoduje pedološki sastav tla i klimatski uvjeti.
Mještanin Žepe, Enver Štitkovac Žuti, zasadio je preko 4.000, a Šaban Kulovac 600 sadnica.
U selu Slap, na ušću rijeka Žepe u Drinu, mještanin Muhamed Tabaković podigao je solidan ribnjak kalifornijske pastrmke s tendencijom daljeg proširenja. Na istom prostoru, također, mještanin Nesib Ćesko izgradio je motel s desetak soba i odgovarajućim restoranom.
Zahvaljujući ovim objektima, Slap ponovo postaje atraktivna turistička destinacija koja je Drinskim jezerom povezana sa Višegradom, Bajinom Baštom i planinom Tarom u Srbiji, a asfaltnim putem sa Rogaticom, Han-Pijeskom i dalje. Enver Štitkovac Žuti sa svojom kompanijom “ŽEPAINŽINJERING” nemjerljivo je mnogo uradio na stvaranju uvjeta za održivi
povratak, naročito na saniranju i izgradnji puteva, a podigao je vlastitim sredstvima fabriku za preradu voća, povrća i ljekovitog bilja te punionicu vode za piće. U ovim objektima, neposredno i posredno, naći će posao znatan broj povratnika u Žepu.

Attachment:
226.jpg
226.jpg [ 79.58 KiB | Pogledano 3084 puta. ]

Muhamed Tabaković 2006. god. osnovao je ribogojilište “Slap”. Na rijeci Žepi postavio je 40 kafeza u kojima godišnje
proizvodi 200 tona kalifornijske pastrmke, koju plasira zemlji i inozemstvu. Zapošljava osam radnika.

Iako žive pod teškim okolnostima, Žepljaci ne napuštaju lahko svoja ognjišta, oni se grčevito i uporno bore da stvore ekonomske uvjete za opstanak u svom zavičaju.
Na području Mjesne zajednice Borika u sela: Živaljevići, Donje Godimilje, Stara Gora, Šetići i Đedovići vratilo se 20, a u Mjesnu zajednicu Berkovići svega četiri bošnjačke porodice.
U sela Osovo, Šatorovići, Okruglo i Tmorni Do u Mjesnoj zajednici Osovo vratilo se 28 porodica, a u Mjesnu zajednicu Seljani, u sela Seljani, Strmac i Dobroučući vratilo se 15 bošnjačkih i četiri srpske porodice.
U Mjesnu zajednicu Stjenice, u sela Vragolovi, Kramer-Selo, Burati, Vrhlazje, Brezje, Kovačica, Dobrače, Golubovići, Banja Stijena, Karačići, Kosovići i Gazije vratilo se 70, a u Mjesnu zajednicu Gučevo, u sela Kovanj, Lepenica, Rakitnica, Kozadre i Borovsko vratilo se 50, te u Mjesnu zajednicu Mesići, u sela Otricevo, Brčigovo, Surovi, Kujundžijevići i Kukavice
vratilo se 130 bošnjačkih porodica. Na područje Mjesne zajednice Kozići tokom rata pored bošnjačkih uništen je jedan broj srpskih kuća, pa se zato na ovom području odvija zajednički povratak Bošnjaka i Srba. Na ovo mjesno područje u sela Čadovina, Pašić-Kula, Starčići, Prosječeno, Mrgudići, Brda, Nahota, Radić, Dub, Šljivno, Orahovo, Kopjevići, Pokrivenik,
Lubardići, Šljedovići i Madžer vratilo se 75 bošnjačkih; a u sela Čubrići, Vratislavići, Starčići, Kusuci, Kamen i Miševići 19 srpskih porodica.
Ukupno se na seoska područja opštine vratilo oko 660 porodica, od toga 643 bošnjačke i 22 srpske, ili oko 1.650 stanovnika, od kojih 1.600 Bošnjaka ili 22% od predratnog stanja i približno 60 Srba. Iako na područjima opštine postoje dobri prirodni uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje i zadovoljavajuća infrastruktura, povratak Bošnjaka je slab
i nedovoljan. Povratak Bošnjaka nije ni blizu zadovoljavajućeg, kako po broju, tako i po starosnoj strukturi.
Najveći broj povratnika starije su osobe. Većina njih živi skromno, od penzije i pomoći šire porodice. Koliko im zdravlje i godine dozvoljavaju, bave se poljoprivrednom proizvodnjom uglavnom za vlastite potrebe. Pored toga, poneki imaju krave, ovce, koze i nešto peradi.
Ne kaju se što su se vratili. Iako žive skromno, zadovoljni su jer su, kako kažu, prestali lutati od nemila do nedraga. Skrasili su na svome s riječima “nije mi nigdje tako lijepo kao kod svoje kuće”.
Bošnjaci povratnici, kako u gradu tako i na selu, nemaju ozbiljnijih sigurnosnih problema na svojim prebivalištima. Niko ih ne uznemirava ili provocira. Prilikom ostvarivanja svojih prava ravnopravni su sa ostalim. I pored toga što većina Bošnjaka povratnika nema zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj, Dom zdravlja u Rogatici pruža im određene zdravstvene
usluge, a neke i besplatno.
Sa Srbima komšijama dobro se slažu i međusobno potpomažu. Jedino nisu zadovoljni ukupnom situacijom, pomalo se osjećaju zaboravljenim od nekih državnih organa vlasti, posebno iz Federacije BiH.
Razloga za slab povratak Bošnjaka na svoja predratna prebivališta ima više. Svakako, jedan je traumatičnost zbog ratnih zbivanja i stradanja koja su ostavila duboke tragove na psihu ljudi, strah je duboko prodro u ljudske duše i teško ga se osloboditi. Zatim, narušenost međunacionalnih odnosa i izgubljeno međunacionalno povjerenje kao i kontinuirana hirovita situacija u BiH svakako je jedan od ozbiljnih razloga. Veliki broj predratnih stanovnika rogatičke opštine uspješno je rješio svoja stambena i druga egzistencijalna pitanja na novim destinacijama širom svijeta i ne pokazuje nikakav interes za povratak na prijeratna prebivališta. Jedan broj Bošnjaka rado bi se vratio kada bi imao gdje stanovati i šta raditi. To su oni koji godinama čekaju donacije kako bi riješili stambena i druga egzistencijalna pitanja.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Decembar 15th, 2011, 8:10 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Privreda

Individualna poljoprivredna proizvodnja u stalnoj je stagnaciji. Osnovni razlog za ovo jeste migracija radno sposobnog stanovništva sa sela u grad, tako da su sada sela ostala bez ovog dijela stanovništva, a staračka domaćinstva ne mogu se značajnije baviti ovom vrstom proizvodnje.
U toku rata sve bošnjačko stanovništvo sa sela izbjeglo je zbog ratnih stradanja, razaranja i pustošenja. Velike površine poljoprivrednog zemljišta ostale su neobrađene i zapuštene. Većina povratnika zbog starosne dobi nije u stanju ozbiljnije se baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Istina, ima jedan broj mlađih povratnika Bošnjaka, koji se bave ovom proizvodnjom.
Ima i pozitivnih primjera: na području Kozića značajnije se bave poljoprivrednom proizvodnjom Azem Džananović, koji uzgaja preko 120 ovaca, Džemo i Lutvo Džananović 60, Nezir Omeragić 70. U Šetićima Mujo Osmanović uzgaja preko 100 ovaca, a u selu Kosovići, Zajko Puhalo sa svojom šesteročlanom porodicom uzgaja preko 100 ovaca i 10 krava.
Pored stočarstva, ovi povratnici bave se i ratarskom proizvodnjom, posebno proizvodnjom krompira, ječma i drugih kultura. Za obradu zemlje raspolažu odgovarajućim poljoprivrednim mašinama kao što su traktori sa priključnim mašinama, motokultivatori, kosačice i dr. Pored navedenih povratnika koji se ozbiljnije bave poljoprivrednom proizvodnjom, ima drugih proizvođača koji proizvode veće količine poljoprivrednih proizvoda za tržište, naročito krompira. Privatno preduzeće “AGROS”, vlasništvo Ozrena (Dušana) Planojevića, na području Borike proizvodi značajne količine konzumnog i sjemenskog krompira. Na ovom području većom proizvodnjom krompira bave se još Jovan Racković, Mladen Racković, Dragan Džida i Rade Janjić. U Berkovićima 18 poljoprivrednih proizvođača formiralo je preduzeće za proizvodnju krompira “SILANUM PRODUKT”, čiji je direktor Novo Motika. Imaju kompletnu mehanizaciju za proizvodnju krompira, a uz pomoć Holandije podigli su veliki namjenski magacin za krompir. Oni su među najvećim proizvođačima ovog artikla u regiji. U Radavi je formirana zemljoradnička zadruga čiji je direktor Novo Kosorić, koji se pored krompira bavi i uzgojem sitne stoke. U Kozićima Miloš Rajak uz proizvodnju sitne stoke bavi se i uzgojem ribe - potočne pastrmke. Mladen Vitomir u Dobrašini bavi se ovčarstvom, a u Kovanju porodica Marković uzgaja krave i ovce za mužu i najveći su proizvođači mlijeka u opštini.
“Agrokombinat”, koji je nekada bio nosilac savremene poljoprivredne proizvodnje, privatiziran je i njegova proizvodnja znatno je smanjena. Danas zapošljava oko 90 radnika. Do 2008. godine bio je najveći proizvođač krompira na nivou opštine, ali je u odnosu na prethodne godine ova proizvodnja znatno smanjena. Uzgoj ovaca potpuno je obustavljen. Održava se još ergela sa oko 70 grla konja bosanskobrdske i arapske pasmine. Velike površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje se i zapušteno je. Ovaj prirodni resurs nedovoljno se koristi, a predstavlja značajan potencijal za masovniju i značajniju poljoprivrednu proizvodnju, kako ratarsku tako i stočarsku.
Preduzeće “Šumarstvo” bavi se uzgojem, zaštitom i prodajom drvnih asortimana na teritoriji opštine. Posebnu pažnju poklanja pošumljavanju goleti i degradiranih šuma. Na ovim poslovima radi oko 100 radnika, a u kampanji pošumljavanja angažira se povremena radna snaga. Godišnje se pošumi oko 100 hektara crnogoričnim sadnicama.
Eksploataciju šuma na području opštine vrši AD “STARA GORA” sa oko 130 radnika.
U krugu nekadašnjeg preduzeća ŠIP “SJEMEČ”, od preduzeća Fabrika građevinske stolarije, Fabrike namještaja i Pilane formirana je fi rma AD DRVNA INDUSTRIJA “SJEMEČ”, koje zapošljava oko 120 radnika. Fabrika građevinske stolarije i dalje se bavi proizvodnjom, ali sa znatno smanjenim kapacitetom. Pilana radi, ali daleko ispod njenih realnih kapaciteta. Fabrika namještaja proizvodila je kvalitetan namještaj od punog drveta, a trenutno radi komadni namještaj uglavnom za strano tržište, sa smanjenim kapacitetom.
Poslije rata, nadomak grada, u selu Plješevica, izgrađena je fabrika za primarnu i fi nalnu preradu drveta “DRVOLIK”, vlasništvo Miladina Pandurevića, koja proizvodi kvalitetnu građevinsku stolariju, brodski pod, lamperiju, grede i drvene brikete. Proizvodi ove fabrike zbog svoga kvaliteta traženi su i na širem tržištu. Opremljena je savremenim mašinama, uz
primjenu najnovije tehnologije. Zapošljava oko 180 radnika.
Na teritoriji opštine za rezanje oblovine radi sedam privatnih brenti koje proizvode dasku, grede, brodski pod i lamperiju.

Attachment:
227.jpg
227.jpg [ 80.41 KiB | Pogledano 3081 puta. ]

Nekada ugledna “Tvornica prečistača” sada je pod stečajem.

Tvornica prečistača, nekada ugledna fi rma, poslije rata neuspješno je privatizirana i kontinuirano je smanjivala proizvodnju i otpuštala radnike. Krajem 2008. godine našla se pred stečajem sa 128 radnika.
Fabrika aluminijskog posuđa prestala je raditi, a hale i oprema čekaju neka bolja vremena. Hale trenutno služe za skladištenje, a nekima se sportisti koriste za svoje aktivnosti.


CIGLANA AD TERNAG u Kovanju privatizirana je i opremljena savremenom opremom kojom proizvodi kvalitetne ciglene blokove raznih dimenzija. Ovim proizvodima zadovoljava lokalne potrebe građevinske operative, a dobar dio proizvodnje plasira na šire tržište. Ima veoma kvalitetnu sirovinsku bazu. Kamenolom na Dubu, vlasništvo fi rme “ROMANIJAPUTEVI” prerađuje, odnosno melje kamen u različite granulacije za potrebe građevinskih djelatnosti, koja ga koristi u skoro svim fazama. Uz kamenolom radi i asfaltna baza. Zapošljava oko 40 radnika. Zadovoljava lokalne potrebe
građevinara i građana. U Rogatici više nema građevinskog preduzeća “STANDARD”, koje se bavilo nisko- i visokogradnjom. Niskogradnjom za lokalne potrebe bavi se nekoliko privatnih građevinskih preduzetnika.


Attachmenti:
228.jpg
228.jpg [ 125.63 KiB | Pogledano 3016 puta. ]
Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Decembar 16th, 2011, 8:32 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
U preduzeću “ROTEX”, koji je bio jedna od najsavremenijih fabrika u bivšoj Jugoslaviji sa oko 300 radnika, nakon rata proizvodnja je ugašena, mašine i ostala oprema prodate su kao staro željezo. Ostale su prazne hale površine oko 6.000 m2
koje čekaju kupca.
Modna konfekcija “JASNA” privatizirana je i u njoj radi 66 radnika. Proizvodi širok asortiman odjevnih predmeta, uglavnom za mlađi uzrast.
Poslove u oblasti elektroprivrede obavlja zajedničko preduzeće “DISTRIBUCIJA” Pale, Radna jedinica Rogatica. Ova radna jedinica sa svojih 30 radnika zadovoljava potrebe većine građana, privrede i ostalih subjekata. Uspješno održava cjelokupni sistem, naročito niskonaponsku mrežu koja je razgranata i dugačka oko 450 km. Također, održavaju i visokonaponske
dalekovode i to 35 KW - 45 KM i 10 KW - 115 KM kao i 130 trafostanica. U sastavu ovog preduzeća nalazi se i Radna jedinica “Hidroelektrana” (bivša “Slaviša Vajner Čiča”) u Mesićima, na rijeci Prači, čiji je kapacitet oko 2,7 MW godišnje. Zapošljava oko 30 radnika.
Grafičko preduzeće “Mićo Sokolović”, koje je zapošljavalo oko 120 radnika i vršilo grafi čke usluge širom BiH, privatizirano je, smanjilo je obim usluga i broj radnika. U centru grada radi još jedna privatna štamparija za sitne grafi čke usluge.
Dobro opremljena gradska pekara zadovoljava potrebe građana za hljebom i ostalim pekarskim proizvodima. Pored ove pekare, u gradu rade još dvije pekare manjega kapaciteta.
Nekada čuvena rogatička mesara u sastavu “AGROKOMBINATA” privatizirana je i znatno smanjila proizvodnju. Trenutno u ovoj mesari radi 10 radnika. Pored ove mesare u gradu radi i privatno preduzeće “VISION”, čiji su vlasnici braća Slavko i Darko Nerić, koje je uspješno radilo i prije rata, kao i sada. Povećalo je proizvodnju i proširilo tržište izvan Rogatice.
Pored svježeg mesa, proizvodi i značajne količine suhomesnatih prerađevina. Zapošljava ukupno 85 radnika. U gradu rade još dvije male mesare.

Trgovina, ugostiteljstvo i turizam

Rogatica je tradicionalno bila poznata kao trgovački centar i po dobro organiziranoj i snabdjevenoj trgovini. Neposredno pred rat nosilac trgovačke djelatnosti bio je “AGROKOMBINAT” sa trgovačkim objektima na cijelom prostoru opštine. Sada je ova cjelokupna djelatnost u rukama privatnika. Najveće privatno preduzeće jeste TP “DESPOT”, koje zapošljava
preko 45 radnika. Trgovački objekti - prodavnice otvoreni su u svim dijelovima grada i dobro su snabdjevene. U gradu rade dva dobro opremljena i robom snabdjevena supermarketa, zatim dva salona namještaja, stovarišta građevinskog materijala, nekoliko specijaliziranih prodavnica za određene artikle, kao i dvije benzinske pumpe. Ukupna trgovačka ponuda zadovoljava
građane, kako količinski i raznovrsnošću, tako i kvalitetom i cijenama.

Attachment:
229.jpg
229.jpg [ 85.22 KiB | Pogledano 2976 puta. ]

Supermarket koji je ranije poslovao u sastavu “Agrokombinata” privatiziran je i sada je u vlasništvu TP “Despot”

Malo je prodavnica na seoskom području, svega tri, dvije na Borici i jedna u Žepi.
Pored dvaju hotela, “Park” u Rogatici i “Borika” na Borici, ugostiteljske objekte uglavnom čine kafane i kafi ći, a ima ih oko 30, zatim nekoliko ćevabdžinica, aščinica i dvije slastičarne. Većina ovih objekata savremeno su opremljeni.
Rogatica ima šta ponuditi, pogotovo kada su u pitanju njene prirodne ljepote. Međutim, turizam kao djelatnost još uvijek nije dovoljno zaživio, iako u gradu postoji Turistička organizacija opštine Rogatica.

Saobraćaj i transport

Prijevoz putnika i roba do rata uspješno je obavljalo TP “TEHOTRANS” sa velikim brojem savremenih autobusa, teretnih vozila, kao i dobro opremljenom remontnom radionicom sa preko 400 zaposlenih. Poslije rata ovo je preduzeće privatizirano. Teretna vozila rasprodata su privatnicima, a putnički dio preduzeća sa autobusima i Autobuskom stanicom kupio je Brane Vučak i formirao TP “AROMA”. Ova fi rma sa 16 zaposlenih obavlja prijevoz putnika na području opštine, a ima uspostavljene stalne autobuske linije sa drugim gradovima u regiji i šire. Pored autobuskih linija ovog preduzeća, kroz grad svakodnevno prolazi više autobuskih linija raznih autoprijevozničkih fi rmi.
U gradu funkcionira i taksi-služba sa 15 registriranih taksista. Registrirano je i 10 autoprijevoznika za prijevoz svih vrsta tereta i roba koji zadovoljavaju potrebe građana i ostalih subjekata.
Za obavljanje komunalne djelatnosti u gradu postoje dva javna preduzeća. JP “KOMUNALIJE” sa svojih 30 radnika uspješno se bavi poslovima izgradnje i održavanja vodovodne i kanalizacione mreže u gradu, a prema potrebama i van grada.
JP “KOMRAD” obavlja poslove na održavanju čistoće gradskih ulica, slobodnih prostora, održavanje zelenih - parkovskih površina i grobalja. Postavljen je dovoljan broj kontejnera za odlaganje smeća koje radnici specijaliziranim vozilom odvoze na deponiju. Zapošljava preko 30 radnika.
Zanatska djelatnost uglavnom je svedena na pružanje određenih zanatskih usluga. U gradu ne postoji niti jedan zanatski objekt proizvodnoga karaktera. Za pružanje ovih usluga u gradu postoji sedam frizerskih salona, tri vulkanizera, dvije auto-praonice, jedan servis za popravku kućanskih aparata, dva servisa za popravku TV i radio-aparata, radionica za
tehnički pregled vozila, automehaničarska radionica pri auto-školi i radnja za pružanja usluga hidraulike i pneumatike.

Opšte stanje privrede i zaposlenosti

Cjelokupna privreda Rogatice nalazi se u izuzetno teškom stanju. Većina predratnih radnih organizacija radi smanjenim kapacitetom, a neke su obustavile svoju djelatnost. Tranzicija društvene imovine u privatnu procesom privatizacije ide veoma teško i sporo i sa velikim negativnim posljedicama. Jedan od najvećih problema tranzicijskog procesa svakako je što
većina privatiziranih preduzeća smanjuje obim proizvodnje i poslovanja, zbog čega veliki broj radnika ostaje bez posla, a time se smanjuju sredstava za egzistenciju.
Prije rata na teritoriji ove opštine bilo je zaposleno oko 5.200 radnika, od čega preko 80% u privrednim djelatnostima. Zaključno sa 2008. godinom u opštini Rogatica bilo je zaposleno 2.330 radnika ili 54% od predratnog broja. Od ovog broja u privrednim djelatnostima zaposleno je 1.814 ili 78% od ukupnog broja. Od toga, u privrednim subjektima sa ograničenom
odgovornošću 727 ili 42% i u akcionarskim društvima 761 ili 42%, i u samostalnoj djelatnosti 328 ili 18%. U društvenim djelatnostima zaposleno je 515 radnika ili 22%.
U Zavodu za zapošljavanje Rogatice zaključno sa 2008. godinom evidentirano je 1.487 radnika koji traže posao, ili 64% u odnosu na zaposlene, od toga sa VSS - 36, VŠS - 45, SSS - 545, KV - 721 i NKV - 140, a starosna struktura nezaposlenih izgleda ovako: do 27 godina 361 ili 24%, od 27 do 40 godina 464 ili 31% i preko 40 godina 662 ili 45%.

Obrazovanje i odgajanje

Osnovnim obrazovanjem obuhvaćena su sva djeca koja su dorasla za osnovnu školu, iako su ukinute neke područne škole zbog malog broja učenika. U školskoj 2008/2009. godini, na teritoriji opštine rade dvije devetogodišnje osnovne škole i to: na Borici - sa svega 33 učenika i u Rogatici - sa 960, a na terenu opštine radi pet područnih škola od I do IV razreda,
sa veoma malim brojam učenika, i to: Brankovići - 3, Podgaj - 9, Sjeversko - 3, Stjenice - 5 i Žepa - 4 učenika u obnovljenoj školi. Ukupno u ovim područnim školama na seoskim područjima ima 57 učenika. Za učenike od I do IV razreda organiziran je prijevoz do najbliže postojeće područne škole, a za učenike od V do IX razreda, u Rogaticu i Borike.
U školskoj 2006/2007. godini devetogodišnju Osnovnu školu “Sveti Sava” (bivša “Ragib Džindo”) pohađalo je 1.025 učenika, a u školskoj 2007/08. godini 985 ili 10% manje u odnosu na prethodnu. Ovu školu u školskoj
2008/2009. godini pohađa 969 učenika, od čega 57 na terenu, što je za 10% manje nego prethodne školske godine. Školu u Rogatici pohađa samo petero bošnjačke djece, od toga jedno iz Rogatice i četvero iz Kukavica. U ovoj školi rade 73 prosvjetna radnika, a u školskoj 2006/2007. godini radilo ih je 77.
U Srednjoškolskom školskom centru u Rogatici rade tri smjera, i to: gimnazija (opšteobrazovna), ekonomska (ekonomski tehničari) i mašinska obrada metala (bravari i automehaničari). U školskoj 2006/2007. godini ovu školu pohađalo je 485 učenika, 2007/2008. godine 450, a 2008/2009. godine u školu je upisano 426 učenika, s kojima rade 33 nastavnika - profesora.
U školskoj 2006/2007. godini na nivou opštine ukupno je bilo 1.510 učenika (osnovaca i srednjoškolaca), a u 2008/2009. godini ima ih 1.395.
Iz ovih podataka može se zaključiti da se u kontinuitetu smanjuje broj učenika na cijelom prostoru opštine, a posebno na selima, gdje je broj učenika zanemarljiv. Škole u kojima je nekada vrvjelo od učenika i prosvjetnih radnika danas depresivno djeluju, a od nekih su ostale samo ruine.
U gradu radi i dječije obdanište (bivše “Razija Bijedić”), u uvjetnim i lijepo uređenim prostorijama, u kojima je radilo i prije rata. Obdanište pohađa tridesetero djece predškolskog uzrasta.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Decembar 19th, 2011, 8:41 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Kulturno-umjetnička djelatnost i zabava

Kulturno-umjetničkoj djelatnosti poklanja se zadovoljavajuća pažnja. KUD “Slaviša Vajner Čiča” poslije pedesetogodišnjeg uspješnog rada je ugašen. Formirano je novo KUD “Sretanje”, koje radi u crkvenom domu i okuplja značajan broj mladih ljudi u folklornu, muzičku i druge sekcije. Društvo redovno učestvuje na smotrama amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva na nivou Republike Srpske.
Gradska biblioteka u kojoj je zaposleno 9 radnika raspolaže knjižnim fondom od 29.000 knjiga, a od toga 5.500 na stranim jezicima. Biblioteka ima i vlastitu čitaonicu.

Attachment:
230.jpg
230.jpg [ 64.17 KiB | Pogledano 2869 puta. ]

Zgrada galerije “Radenko Mišević”, u kojoj je smještena Narodna biblioteka.
Attachment:
231.jpg
231.jpg [ 82.31 KiB | Pogledano 2884 puta. ]

Narodna biblioteka Rogatica - čitaonica
Attachment:
232.jpg
232.jpg [ 58.21 KiB | Pogledano 2876 puta. ]

Izložene slike Radenka Miševića date su kao poklon njegovih sestara: Vukosave - Vuke i Zagorke - Zage.

Od 2005. godine u dograđenom starom Domu kulture djeluje i Galerija “Radenko Mišević” sa stalnom postavkom 47 umjetničkih eksponata.
Sala gradskog kina koristi se i za kulturno-umjetničke i druge manifestacije. Svake godine od 7. do 27. januara organiziraju se “Svetosavski dani kulture” u Rogatici. U ovoj manifestaciji učestvuju pozorišta i drugi umjetnički stvaraoci.
Pored dnevne i sedmične štampe građanima su dostupni signali svih važnijih radiotelevizijskih kuća.
Za informiranje građana o lokalnim zbivanjima i događajima u gradu djeluje lokalna Radio stanica 33 Rogatica.
Značajan doprinos informiranosti javnosti o zbivanjima na teritoriji općine i regije dao je Sreten Mitrović. Počeo je kao dopisnik “Oslobođenja” 1960. god. Svoju novinarsku aktivnost proširio je na skoro sva sredstva informiranja u regiji. Redovan je dopisnik “Glasa Srpske” i više listova i radio-stanica. Dobio je veliki broj priznanja, među kojim i Povelju Rogatice. Gradskoj biblioteci Rogatica, za zavičajnu zbirku, poklonio je 2.200 priloga objavljenih do 1992. godine.

Institucije za potrebe građana

Skupština opštine preko svojih službi u gradu i mjesnih kancelarija Žepa, Borika i Kozići, koje su verifi cirane odgovarajućim certifi katima međunarodnih institucija, uspješno pruža građanima usluge. U gradu djeluju i institucije od opšteg društvenog značaja u kojima građani ostvaruju svoja zakonska prava i obaveze: tri banke, Pošta, Zavod za zapošljavanje, PIO Republike Srpske - Poslovnica Rogatica i Fond zdravstvenog osiguranja - Poslovnica Rogatica.
U Rogatici su nekada radili Opštinski sud i tužilaštvo. Međutim, ove institucije su ukinute tako da građani prava i obaveze iz ove djelatnosti moraju ostvarivati na drugim mjestima i gradovima.

Vjerski objekti

Na području opštine prije rata bilo je 14 džamija, 2 pravoslavne te po jedna katolička crkva i jevrejska sinagoga. U toku rata ostale su neoštećene pravoslavne i katolička crkva, dok su sve džamije bile uništene, a jevrejska sinagoga se zbog dotrajalosti urušila.
Do kraja 2008. godine obnovljeno je 9 džamija i to: Čaršijska u Rogatici, Kovanju, Batovu, Kramer-Selu, Vragolovima, Đedovićima, Živaljevićima, Lubardićima i Žepi. Uz džamiju je obnovljen i šadrvan za potrebe vjernika i dvije vakufske kuće, a u jednoj je smještena kancelarija Medžlisa Islamske vjerske zajednice Rogatica. Džamije su obnovljene i izgrađene
zahvaljujući stranim donacijama i prilozima građana.
U centru grada sagrađena je Spomen-kapela palim srpskim borcima.
U završnoj fazi je izgradnja crkvi u Brankovićima, Zakomu i Crkvinama.
U rogatičkoj i žepskoj džamiji vjernici svakodnevno obavljaju vjerske obrede. Ove dvije džamije imaju stalne imame.
U ostalim obnovljenim džamijama vjerski obredi obavljaju se povremeno zbog malog broja vjernika.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Decembar 19th, 2011, 8:55 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Attachment:
233.jpg
233.jpg [ 91.09 KiB | Pogledano 2826 puta. ]


U pravoslavnim crkvama i kapeli redovno se obavljaju vjerski i drugi obredi.
Većina grobalja - pravoslavna i vakufska su zagrađena. Posebno je dobro zagrađeno groblje Zahrid, u kojem se i dalje obavljaju ukopi Bošnjaka. Troškove uređenja ovoga groblja fi nansirao je bračni par - prof. dr. Faruk Jašarević i njegova supruga Lejla.

Zdravstvo

U Rogatici su još prije rata stvoreni optimalni uvjeti za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, prvenstveno preventivnog i primarnoga karaktera. Ove poslove i dalje obavlja Dom zdravlja Rogatica, koji je dobro opremljen za pružanje zdravstvenih usluga građanima. Sa svojih 10 ljekara od kojih dva specijalista (iz oblasti pedijatrije i medicine rada) i dva stomatologa i 25 srednjomedicinskoga kadra, uspješno obavlja poslove iz svoje djelatnosti. Zdravstveni radnici ovog Doma pružaju usluge i građanima na selu preko terenskih ambulanti Borika, Žepa i Kozići.
U cilju pružanja kompletne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja, u određene dane u sedmici, angažirani su ljekari specijalisti iz drugih zdravstvenih institucija i ustanova.
U Domu su formirane četiri ambulante porodične medicine sa osam timova, i to tri u Rogatici jedna na Borici.
U gradu rade tri apoteke.
Za liječenje i pružanje preventivne zaštite stočnog fonda u gradu djeluje Veterinarska stanica u kojoj rade dva veterinara i dva veterinarska tehničara.

Sport, ribolov i lov

Sportisti Rogatice na raspolaganju imaju dvije sportske sale, stadion za sportove, jednu sportsku plohu za male sportove u sklopu Srednjoškolskog centra, Sportsko-rekreacioni centar sa terenima za fudbal, košarku, rukomet, odbojku, tenis kao i atletsku stazu. Na glavnom fudbalskom stadionu izgrađene su 2007. godine betonske tribine za 2.000 gledalaca. Industrijska hala preduzeća “ALPO” adaptirana je za treninge i održavanje sportskih natjecanja.
U sklopu SD “MLADOST” djeluju sljedeći klubovi: fudbalski klub, ženski odbojkaški klub, ženski rukometni klub, stonoteniski klub, karate klub, streljački klub te atletski klub sa oko 270 aktivnih članova. Svi ovi klubovi uspješno se takmiče u odgovarajućim rangovima i ligama na nivou Republike Srpske. U klubovima rade kvalifi cirani treneri.
U Rogatici su 2007. godine uspješno organizirane “44. međuopštinske omladinske sportske igre” na kojima su nastupile ekipe iz gradova sa tromeđe BiH, Crne Gore i Srbije. Na igrama je nastupilo 10 ekipa i 12 pojedinaca iz Rogatice, koji su osvojili prvo mjesto u ukupnom plasmanu.
Sportske ekipe iz Rogatice masovno su i uspješno učestvovale na svim ovim dosada organiziranim igrama. Ribari su organizirani u Udruženje sportskih ribolovaca “BEREG”, koje broji preko 135 članova. Pored ribarenja, članovi ovog Udruženja angažiraju se na održavanju ribljeg fonda u rijekama Rakitnica, Prača i Žepa.
Lovačko društvo “Rogatica” brine o unapređenju lovišta, uzgoju i zaštiti divljači na prostoru opštine. Aktivna su dva lovišta: Mednik i Sjemeč. Društvo okuplja 230 stalnih članova.
* * *
Sagledajući sveukupna društveno-ekonomska i politička kretanja na području opštine Rogatica u periodu 1996-2008. godina, dolazimo do sljedećih konstatacija:
- Protekli rat ostavio je duboke i dugoročne negativne posljedice u svim
sferama života.
- Na grub i nasilan način radikalno promijenjena nacionalna struktura stanovništva nije se značajnije popravila, što potvrđuje činjenica da se od predratnih 13.690 Bošnjaka vratilo svega 740 ili 15%, a u grad manje od 2% predratnog stanovništva, i to uglavnom starijih osoba.
- Bezbjednosno-sigurnosna situacija relativno je dobra, a odnos aktuelne vlasti i javnih institucija uglavnom korektan.
- Slab povratak može se objasniti ratnim traumama i međunacionalnim nepovjerenjem, opštom političkom situacijom u BiH, nemogućnosti zaposlenja, ali i izostankom organiziranog povratka i očekivane podrške nadležnih organa vlasti, kako sa nivoa Bosne i Hercegovine, tako i oba entiteta.
- Zbog veoma krupnih negativnih posljedica procesa privatizacije društvene imovine, većina privatiziranih preduzeća znatno je smanjila obim proizvodnje i poslovanja, a jedan broj potpuno je prestao s radom, zbog čega je veliki broj radnika ostao bez posla. Veliko kompleksi obradivog zemljišta zapušteni su i ne obrađuju se, posebno u bošnjačkim selima.
- I pored veoma skromnih fi nansijskih sredstava s kojima raspolaže, aktuelna vlast sa dosta uspjeha podržava društvene djelatnosti, posebno obrazovanje, kulturu i sport, održava i unapređuje infrastrukturu tako da grad zadržava izgled urbane sredine.
Attachment:
234.jpg
234.jpg [ 70.34 KiB | Pogledano 2865 puta. ]

Na jednoj od sjedeljki kod „Goge“, novembra 2008. god.
Slijeva nadesno: Ahmed Šahinpašić Baja, prof. dr. Dragan Kosorić, mr. Enver Lihić, Mesud Branković, Mehmed Sokolović, Hakija Muftić i Fehim Krajina. Odsutan: Munir Jamaković.

Grupa poznatih Rogatičana, bliskih drugova, koji žive u Sarajevu preko pet decenija redovno se sastaju u određenoj kafani ili restoranu. Posljednjih deset godina sjedeljka je svake nedjelje u 10.00 sati u kafe-baru „Gogo“ u naselju Ciglane. Nažalost, neki koji su pripadali ovoj grupi - Abdulah Jesenković, prof. dr. Rasim Hurem, Ejub Hasečić, Meho Ćurovac i ing. Esad Daidžić - nisu među živima. Vrijedno je spomenuti da je većina iz ovoga kruga Rogatičana učestvovala u osmišljavanju, pripremi i izdavanju prve monografi je objavljene 1966., i ove druge koju imate u rukama.
Očekuje se da će se okupiti grupa mlađih Rogatičana, koji imaju želje i znanja za dalje izučavanje historije svoga zavičaja, posebno najnovijega perioda, koji zahtjeva potpuniju obradu, i da će u dogledno vrijeme pripremiti novu monografi ju Rogatice i njene okoline.

OVIM ZAVRŠAVAM OBJAVLJIVANJE ROGATIČKE MONOGRAFIJE.
NADAM SE DA SMO POMOGLI ONIMA KOJI JE NISU BOLI U MOGUĆNOSTI NABAVITI PA SU NA OVAJ NAČIN USPJELI DA JE I PREGLEDAJU I PROČITAJU.
UREDNIŠTVO STRANICE ĆE NASTOJATI DA VEĆ OD SLEDEĆE SEDMICE POČNE SA OBJAVLJIVANJEM KNJIGA KOJE SU NAPISALI NAŠI ROGATIČANI A KOJE MOGU BITI INTERESANTNE ZA POSJETIOCE NAŠE STRANICE.
SRDAČAN POZDRAV


Nazad na vrh
 Profil  
 
Prikaži tekstove “stare”:  Poredaj  
Započni novu temu Reply to topic  [ 149 posts ]  Stranica Prethodna  1 ... 9, 10, 11, 12, 13

Vremenska zona: UTC - 1:00


Trenutno su tu

Trenutno korisnika: Nema nikog, odmaraju se ljudi i 14 onih sto citaju, a nece da se registruju.


You cannot post new topics in this forum
You cannot reply to topics in this forum
You cannot edit your posts in this forum
You cannot delete your posts in this forum
You cannot post attachments in this forum

Traži, traži pa ćeš naći:
Idi na:  
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group