www.rogaticani.com

Bila jednom jedna carsija
Sada je: April 13th, 2021, 9:18 am.

Vremenska zona: UTC - 1:00




Započni novu temu Reply to topic  [ 149 posts ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5 ... 13  Sljedeća
Autor Poruka
 Naslov: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: April 28th, 2011, 8:18 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Za sve one koji nisu bili u mogućnosti kupiti ili na drgi način doći do knjige Monogafija Rogatice, od danas vam www.rogaticani.com omogućuju ćitanje na svojim stranicama.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: April 28th, 2011, 8:19 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
ROGATICA
M O N O G R A F I J A

Autori:
Prof. dr. Jusuf Žiga
Mr. Teufi k Hodžić
Zilka Kujundžić-Vejzagić
Prof. dr. Pejo Ćošković
Prof. dr. Madžida Bećirbegović
Veselin Kosorić
Prof. dr. Dragomir Kosorić
Hakija Muft ić
Mr. Teufi k Hodžić
Mesud Branković i Đuro Radonjić
Mehmed Sokolović
Mehmed Agić
Huso Hodžić
Redakcioni odbor:
Mehmed Sokolović, predsjednik; Mehmed Agić; Mesud Branković;
mr. Teufi k Hodžić; Dragan Jovičić; mr. Enver Lihić; Hakija Muft ić;
prof. dr. Jusuf Žiga
Urednik: prof. dr. Jusuf Žiga
Dizajn: Miodrag Spasojević Štrika, akademski grafi čki dizajner
Fotografi je: Alija. M. Akšamija, Hakija Muft ić i iz porodičnih albuma Mile Bajčetića i drugih
Prijelom teksta: Jasmina Kapidžić / IPSILON Sarajevo
Lektor i korektor: mr. Alen Kalajdžija
Izdavač: TKD Šahinpašić
Odbor za pripremu i izdavanje monografi je:
Mehmed Sokolović, predsjednik; prof. dr. Dragomir Kosorić i Hamdija Hadžihasanović,
potpredsjednici; članovi: mr. Zehra Alispahić, prof. dr. Medžida Bećirbegović, Mile Bajčetić,
Mesud Branković, Mehmed Ćurovac, prof. dr. Bećir Heljić, prof. dr. Rasim Hurem,
mr. Teufi k Hodžić, Ferdo Jakušić, Dragan Jovičić, mr. Hamdo Katica, Nihad Krajina,
mr. Enver Lihić, Hakija Muft ić, prof. dr. Amir Pleho, Branko Planinčić, Đuro Radonjić,
Safet Zec - akademski slikar, prof. dr. Jusuf Žiga i mr. Enver Žiga
Rogatica


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: April 28th, 2011, 8:20 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
SADRŽAJ

Tragovima u pohode / 7
Prirodno-geografska obilježja rogatičkog kraja /19
Od doba osvita kultura do pisanim znakom spomenutog imena Ris... / 35
Rogatica u srednjem vijeku / 49
Osmanski period u Rogatici / 59
Rogatica pod austrougarskom upravom / 87
Rogatica između dva svjetska rata / 117
Čaršija u Rogatici januara 1941. / 159
Rogatica za vrijeme narodnooslobodilačkog rata 1941-1945. / 181
Istaknuti prvoborci Narodnooslobodilačkog rata / 235
Period Socijalističke Jugoslavije 1945-1991. / 255
Period rata protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995. / 365
Rogatica 1996-2008. / 385


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: April 28th, 2011, 8:25 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Imati smisla za budućnost znači držati do vlastitog trajanja, ne odroditi se od zavičajnosti, ne skončati u zaboravu. Stoga smo pred stalnim izazovom kako u beskrajnom protoku vremena, smisleno, obilježiti vlastito trajanje, ne raspolutiti ga između minulih i pridolazećih učinaka? Danas pogotovo, kada nam se očigledno mijenja sadržaj i fi lozofi ja življenja. Nemamo više
vremena ni za sebe, ni za svoje potomke. Razastiremo se širom svijeta, potiskujući pritom čak i predodžbu o vlastitim kulturno-tradicijskim ishodištima, a da i nespominjemo razloge za pamćenje višestoljetno uobličavanih životnih mozaika unutar roda kojem pripadamo. Kao da nam i nije više do etnološkog šara i šarma življenja pred klišeima tzv. globalizma.

II

Jednom je jedan znameniti hroničar zapisao: Ono što se zabilježi, to se pamti, ono što se pamti, to se zaboravi! Da nam se ne bi desilo ovo drugo - zaborav, razlog je izrade i ove monografi je o Rogatici i njenoj okolini. Prethodila joj je monografi ja objavljena već prilično daleke 1966. godine pod naslovom “Rogatica”. Istina, te publikacije odavno nema u knjižarskim policama i jedva da je možemo pronaći u ponekoj biblioteci ili privatnoj arhivi. Ovdje se ne radi o reprintu spomenute knjige, što ne znači da se određeni sadržaji neće ponoviti, doduše reducirano, jer su u ovu novu poblikaciju uvršteni, prije svega, brojni foto-dokumenti.Kažu da uspjela fotografi ja nekad više kazuje od hiljadu riječi.

III

Kreatori ove publikacije bili su pred velikim izazovom: odakle krenuti i gdje se zaustaviti, šta uvrstiti, a šta izostaviti, kako odmjeriti i važno i nevažno u gotovo nepreglednoj, dugovremeno sedimentiranoj lepezi raznih učinaka prethodnih generacija koje su živjele na tom području? Jer, uz važno, postoji i ono važnije, baš kao što od nevažnog uvijek ima i nevažnije. Prepoznatljivije kazano, valjalo se odlučiti baš za ovo, a ne neko drugo, kulturno-historijsko znamenje, za ovu, a ne onu, nekropolu, na primjer, koja - kako bi kazao M. Krleža - “stoji i danas pred nama kao Rogatica Final.indd 9 12/20/2009 12:49:42 PM 10 monumentalan i zagonetan spomenik”, kao “kiparski ingeniozno ostvareni sarkofag”, ali čega je gotovo nestalo u “maglama” i vihorima davno prohujalih vijekova. Ili, odlučiti se za ovu, a ne onu, srednjovjekovnu, ili još stariju, gradinu, za ovu ili onu kulu, ćupriju, koje, nažalost, zbog odsustva društvene svijesti o tim vrijednostima, danas samuju u svekolikoj zapuštenosti. Zašto se odlučiti baš za onaj, a ne, taj i taj, čarobno lijep krajolik, a tamo ih je toliko, ili za ovu a ne onu historijsku ličnost, običajnost, privrednu referensu i tako redom? A imalo se o čemu umovati i usmjeravati, ne samo “od Kulin-bana i dobrijeh dana”, nego i od dana prije Kulin-bana, o novijem vremeplovu, pogotovo.

IV

Istražujući drevnu prošlost rogatičkoga kraja, znanstvenici kazuju da je na tom području moguće pratiti kontinuitet života i kulturnog razvoja još od prahistorijskih vremena, ili, nešto preciznije omeđeno, od srednjeg bronzanog doba, što znači oko 3.500 godina unazad.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: April 28th, 2011, 8:26 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Attachment:
SLIKA1.jpg
SLIKA1.jpg [ 57.54 KiB | Pogledano 7315 puta. ]


Prilozi iz grobnog tumula. Početak kasnog bronzanog
doba (XIII st. p. n. e.). Lokalitet Maravići, selo Maravići, Rogatica.

O tome zorno svjedoče brojne gradine, odnosno ostaci utvrđenih staroilirskih naselja (područje Gučeva, Rosanovića, Osova...), pa grobnice ondašnjih plemenskih glavara, pronađeno oružje, oruđe i nakit, za koje se tvrdi da pripadaju čuvenoj glasinačkoj kulturi. Ona, opet, prepoznatljivo spada u tzv. “zapadnobalkanski geometrijski stil”, koji je u umjetničkom
smislu preferirao pravolinijske motive, najčešće trouglove. Naselja (gradine) podizane su na uzvisinama i bivale zaštićene suhozidnim kamenim bedemima. U grobnicama, uz umrlog, nerijetko su pohranjivane i njegove dragocjenosti, recimo oružje, kojim se dotični služio, nakit, luksuzno posuđe i sl. A kada su, na razmeđu stare i nove ere, u Bosnu pristigli Rimljani, pri tome se žestoko sukobivši s domicilnim ilirskim plemenima, uslijedilo je kulturno-civilizacijsko inoviranje života i na području današnjeg rogatičkog kraja, uključujući i podizanje novoga grada, po svemu sudeći upravo na mjestu gdje se sada nalazi Rogatica. Grad je kasnije stradao i to najvjerovatnije tokom poznate seobe naroda u V i VI st., odnosno u vrijeme
velikih razaranja na ovim prostorima, vezanim za prodore Zapadnih Gota, Huna, Avara...
Iz tih davnih vremena potječu još uvijek prepoznatljivi ostaci dubrovačkog puta, koji je upravo kroz današnju Rogaticu vodio do Srebrenice, tada nadaleko čuvenog rudarskog grada, kao i dijelovi utvrđenja na obližnjem brdu Gradac, ponad kanjona rječice Gračanice, iz kojega se štitio ulaz u grad, pa tragovi vojničkih utvrda (Borač, Pavlovac, Vratar...), trgovi, od kojih se neki spominju i u dokumentima Dubrovačkog arhiva, i tako redom. Konstantin Porfi rogenet, spominjući zemlju Bosnu nekada polovicom X st., odnosno ondašnji teritorijalni karakter ovih prostora, navodi i župu Borač, kojoj je pripadao današnji rogatički kraj. Iz Borča, tog utvrđenog grada, koji se nalazio na lijevoj obali rijeke Prače, u blizini današnjeg mjesta Kukavice, stoljećima se stolovalo, primalo strane izaslanike, ali i odašiljalo vlastite, izdavalo povelje, trgovalo, naročito sa Dubrovnikom, osobito kada je tim područjem gospodarila vlastela Radinovića, odnosno Pavlovića, držeći pod svojom kontrolom cijeli prostor “od izvorišta rijeke Bosne do Drine, uključujući i trg u Rogatici” (A. Bejtić). Iz srednjovjekovnog doba potječu brojne nekropole sa prekrasnim stećcima, poput sarkofaga na grobovima Vlatka Vlađevića, te vojvode Mio toša i njegova sina Stjepka, koji su, 1914. godine, kao najljepši primjerci te vrste što su pronađeni u Bosni i Hercegovini, premješteni u bašču Zemaljskog muzeja u Sarajevu.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: April 29th, 2011, 8:56 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Attachment:
slika2.jpg
slika2.jpg [ 73.43 KiB | Pogledano 7283 puta. ]


Nadgrobni spomenici koji su preneseni u bašču Zemaljskog muzeja u Sarajevu

Ili, nadgrobni kameni spomenici u formi obeliska, koji pripadaju evolutivnoj transformaciji “stećka u kasniji nišan”, od čega se posebno ističu dva, onaj iz Brankovića, pronađen na grobu Mahmuta Brankovića, pripadnika vlastelinske porodice, čiji su potomci sa istim prezimenom još prisutni u Rogatici, i drugi, Radivoja Oprašića, iz naselja Oprašići. I oni danas ukrašavaju ambijent bašče Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Stećci i obelisci, ti “kameni spavači”, kako ih je nazvao Mehmedalija Mak Dizdar, za nas su višestruko značajni, ne samo zbog monumentalnosti, nego i epigrafi ke, odnosno “dekorativne klesarske obrade i opreme”, odnosno zadivljujuće “geometrijske ornamentike”, “heraldičkih elemenata”, “kompozicije živih likova” i drugih motiva koji nam kazuju o kulturno-tradicijskom specifi kumu i kreativnim sposobnostima ljudi s toga područja. Ni sa osmanskom okupacijom Bosne, do koje dolazi u XV stoljeću, ne prestaje prepoznatljivo pulsiranje toga kraja, kao ni stasanje Rogatice u privredno-trgovinski, a kasnije i duhovno-kulturni centar, koja će dobiti novo ime - Čelebi Pazar (po prezimenu prvog “vilajetskog vojvode nahije Borač, Mehmeda Čelebije”). To se vidi iz niza popisa, poput onog
iz 1528/1529. godine, gdje se navodi da je “rogatička čaršija imala šest dućana”, ali i “javna kupatila sa toplom vodom, zaseban građevinsko-urbanistički prostor” (A. Bejtić) pa potom karavan-saraje, gradski vodovod, mlinove, džamije, medresu, kožaru, stupu za valjanje sukna, krojače, kovače, pekare, berbere i druge zanatlije, nadaleko čuvene uzgajivače stoke, pčelare.., što znači da se uveliko bila razvila ne samo u urbanu cjelinu već i u značajno privredno područje.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: April 29th, 2011, 9:01 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Tome se ne treba čuditi ako imamo u vidu da se, u geostrateškom smislu, Čelebi Pazar, današnja Rogatica, nalazi na izrazito važnom koridoru preko kojega se, odvajkada, pristizalo i prodiralo sa istoka ka zapadu, i obratno. A svi osvajači morali su puno krvi proliti za Rogaticu, jer se tamošnji živalj nikada nikome nije želio dobrovoljno pokoriti. Pružao je žestok otpor, kako spomenutim Rimljanima, dvije hiljade godina unazad, tako i kasnijoj osmanskoj, te još docnijoj, austrougarskoj okupaciji, baš
kao i fašističkim okupatorima tokom Prvog i Drugog svjetskog rata. Svjestan od kolikog je značaja bio taj lokalitet, čak je i sultan Selim II dao da se podigne džamija u tome mjestu, poznata pod imenom Careva. Desilo se to 1572. godine. Ni u austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine, rogatički kraj (teritorijalno pozicioniran kao srez) nije stagnirao. Naprotiv. Već 1879. godine izvršena je rekonstrukcija glavne komunikacije koja je vodila od Sarajeva, preko Podromanije i Rogatice, do Višegrada, a nekoliko godina kasnije (1880- 1883), izgrađen je i novi put od Rogatice do Goražda. Potom je, dvadesetak
godina docnije, izgrađena i strateški veoma važna željeznička pruga od Sara jeva do Ustiprače i Višegrada, koja je, preko obližnjih Mesića, prolazila južnim rubom rogatičkog sreza. Otvoren je i rudnik uglja, pilana, ciglana...
Budući da je Rogatica imala veoma važan geostrateški položaj prema Srbiji, Austro-Ugarska je u tom gradu podigla vojni garnizon i u njemu stacionirala dosta jake vojne snage, što je utjecalo na ukupni privredni razvoj toga kraja, a posebno stočarstva i zanatstva. Valja spomenuti i osnivanje vojne ergele (1895) na Borikama, gdje su uzgajani nadaleko čuveni konji arapske i bosanskobrdske pasmine, koja je i danas aktivna.

Attachment:
slika3.jpg
slika3.jpg [ 76.85 KiB | Pogledano 7275 puta. ]


Detalj sa ergele u Borikama


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Maj 4th, 2011, 10:47 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Osim toga, tokom 1905/1906. godine izgrađen je novi gradski vodovod, sa javnim česmama, a ubrzo i gradska kanalizacija, pa put do Mesića, kojim je Rogatica povezana sa spomenutom željezničkom saobraćajnicom, što je dovelo i do uspostavljanja poštanskog saobraćaja, i tako redom. Najkraće kazano, shodno tadašnjim srednjoevropskim uzusima, odnosno
potrebama novoga gospodara, ubrzano se odvijala industrijalizacija i urbanizacija
Rogatice. A onda su po rogatički kraj uslijedila odveć burna vremena, vezana za Prvi i Drugi svjetski rat, u kojima su se desila velika stradanja tamošnjih ljudi i dobara, te period jugoslavenskih integracija i dezintegracija, uključujući
i najnoviji rat (1992-1995.), u kojem je posebno stradao bošnjački narod. Rijetka su mjesta u Bosni i Hercegovini koja su tako drastično opu stošena tokom i Prvog i Drugog svjetskog rata, kao što se to desilo sa Rogaticom i njenom okolinom. Ne samo da je stradalo stanovništvo tog područja, nego su uništena i sva materijalna dobra. Rogatici i njenoj okolini to se desilo već na samom početku Prvog svjetskog rata, kada su na to područje privremeno prodrle crnogorske trupe pod komandom Janka Vukotića. Tom prilikom došlo je do pljački i pustošenja, naročito muslimanskog življa, a čak je, pri povlačenju tih trupa u Crnu Goru, zbog kontraofanzive austrougarske vojske, uzeto za taoce oko četerdesetak uglednih Bošnjaka iz Rogatice. Stradanja su se nastavila i kasnije, tj. tokom cijelog trajanja Prvog svjetskog rata. I samo što se uspio djelimično oporaviti, zahvaljujući otvaranju rudnika uglja u Kukavicama, ciglana u Kovanju, pilane u Rogatici, djelimičnoj
elektrifi kaciji i rekonstrukciji vodovoda, izgradnji Građevinske škole, obnavljanju stočnog fonda i sl., taj kraj zadesilo je još gore stradanje do kojeg je došlo tokom Drugog svjetskog rata. Kao da su se svi željeli takmičiti ko će više zla i pustoši ostaviti na tom po dru čju: i četnici, i ustaše, i njemačko-talijanski fašistički okupatori. A valjalo je, koliko je to bilo moguće, logistički podržati i narodnooslobodilački pokret, odnosno partizanske jedinice koje su djelovale na tom području. A koliko su one bile značajne za cjelokupnu antifašističku borbu tokom Drugog svjetskog rata, govori i činjenica da je u Rogatici potkraj
decembra 1941. godine boravio partizanski Vrhovni štab na čelu sa Josipom Brozom Titom. Zna se, također, da su preko tog područja protutnjale gotovo sve velike neprijateljske ofanzive, ostavljajući iza sebe pravu pustoš. Rogatica je posebno stradala kada su je četnici privremeno okupirali u oktobru 1943. godine. Tada je spaljeno preko 900 kuća.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Maj 4th, 2011, 10:53 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Attachment:
slika4.jpg
slika4.jpg [ 75.28 KiB | Pogledano 7152 puta. ]

Rogatica 1945. godine

Unatoč svemu, Rogatica se, poput feniksa, iznova dizala, naročito nakon Drugog svjetskog rata. Iako je bila pretvorena u prah i pepeo, biološki desetkovana, što zbog broja ubijenih ljudi, što zbog progona sa tog područja preživjelog stanovništva, grad se sa neviđenom vitalnošću, entuzijazmom, graditeljskim umijećem, i uprkos svekolikoj neimaštini, obnavljao. Ubrzo su se počeli podizati i proizvodni kapaciteti. Među njima je bila hidroelektrana “Slaviša Vajner Čiča”, ciglana, pilana, škole, zdravstvene
i kulturne ustanove, a nešto kasnije i čitav niz poznatih preduzeća, poput Tvornice prečistača, Tehnotransa, nekih tekstilnih pogona i niza drugih koji su Rogaticu uvrstili u red razvijenijih općina u Bosni i Hercegovini. A onda je disolucijom SFRJ i međunarodnim priznavanjem BiH kao nezavisne države, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća došlo do agresije na tu zemlju i ponovnog stradanja Rogatice i njene okoline, pri čemu su se Bošnjaci posebno našli na udaru. Iako su, prema popisu iz 1991. godine, predstavljali gotovo dvotrećinsku većinu u rogatičkoj općini, tokom trajanja rata u BiH (1992-1995.) ne samo da je ubijen veliki broj pripadnika tog naroda, nego su gotovo svi preživjeli bili brutalno protjerani sa svojih vjekovnih ognjišta. Po okončanju rata jedan ih se broj vratio na svoja opustošena imanja, i to uglavnom u ruralna područja. Što se tiče samoga grada Rogatice, jedva poneko, i to iz reda najstarije populacije.
V
Dakako, mozaičnosti monografi je o Rogatici i njenoj okolini doprinose i brojni zanimljivi detalji, bilo kao sličice o znamenitim historijskim ličnostima, a toliko ih je iznjedrilo to podneblje, ili o događajima, običajima, šeretlucima, o određenim kulturno-historijskim spomenicima, poput čuvenog mosta na Žepi i tamošnjoj srednjovjekovnoj kuli, čarobno lijepim krajolicima, privrednim prvjencima.., ali i o sadržajnostima “zaumlja” nerijetko, također, produciranom na tom prostoru. Jednom riječju, bit će to odbljesak slike o Rogatici i njenoj okolini u povijesnom ogledalu.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Maj 9th, 2011, 6:40 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
VI
Pored naprijed naznačenih konceptualno-sadržajnih dilema vezanih za pripremu ove publikacije za štampu, pratile su nas i određene nedoumice fizionomijskoga karaktera. Na kraju je odlučeno da monografi ja bude jedno tomna, što praktičnija za upotrebu i razumljivija za one koji je budu čitali, da se njen sadržaj (i tekstualni i fotodokumentarni) hronološki i tematski
na odgovarajući način kompletira, da se natuknice o poznatim ličnostima i događajima iz toga kraja po istom principu ugrade u sadržajnu cjelinu ove publikacije a ne separatno, da se onemogući ideologijska kontaminacija nad povijesnim činjenicama, bez obzira na njihov karakter, tj. da se isključivo kazuje snagom argumenta, pogotovo o potonjim vremenima. Naprosto, željela se sačuvati istina i memorija o povijesnom trajanju toga kraja, pogotovo za one Rogatičane, koji su se kao perje razasuli diljem
svijeta, za njihovu djecu, i za djecu njihove djece, koja se danas rađaju širom planete, a ko zna hoće li ikada imati priliko da vlastitim okom išta od zavičajnosti uživo vide, uhom čuju, dušom i srcem osjete... Neka ih publikacija ove vrste barem na to podsjeća!
I još nešto, a što ne znači traženje alibija Redakcionom, odnosno Organizacionom odboru, za eventualne nedostatnosti u pripremi ove monografi je za publiciranje. Doista, sve je, u konceptualnom smislu, zaje dnički osmišljeno, uključujući i kriterije za odabir fotomaterijala, poznatih ličnosti, obima tekstova i traženja njihovih autora... i nikoga se, nizašta, personalno, ne bi trebalo prozivati, osim u čisto autorskoj ravni, što se samo po sebi podrazumijeva. Znano je da autore ovovrsnih publikacija uvijek prati dvostruki izazov: ne samo uobičajeno vrednovanje djela kao takvog, nego i svakovrsna “prozivanja”, nerijetko, emotivno konotirana i, nadasve, neprincipijelna, na primjer, zbog toga što nešto jeste uvršteno, a ono drugo nije, ili što su
primijenjeni ovi a ne neki drugi kriteriji itd. Bili bi presretni kada bi ova monografi ja predstavljala “izuzetak u pravilu” gore spomenutom. U svakom slučaju, sve dobronamjerne kritike i sugestije autori i Redakcioni, odnosno Organizacioni odbor, bez sumnje, uvažit će i slijedom istih ugraditi odgovarajuće korekture pri eventualnom ponovnom izdanju ove ili neke slične publikacije. Konačno, posebna zahvala upućuje se brojnim rogatičkim familijama i pojedincima koji su nam ustupili dragocjene fotografi je i druge dokumente, bez čega bi ova monografi ja bila nezamisliva. Zahvala se upućuje i sponzorima, bez čije bi pomoći realizacija ovako zahtjevnog izdavačkog projekta također bila nezamisliva. Zahvala se upućuje i izdavačkoj kući koja je prepoznala relevantnost ove publikacije te na ispoljenom profesionalizmu svima koji su sudjelovali u njenoj vizuelnoj fi nalizaciji. Što se tiče angažmana Redakcionog i Organizacionog odbora u pripremi i obradi prikupljene građe, on je bio besplatan. Nažalost, bilo je i onih koji nisu željeli sudjelovati u ovom izdavačkom projektu, uključujući i rukovodstvo Općine Rogatica iz prethodnog saziva, mada smo im to nudili. To nas nije moglo obeshrabriti u ostvarivanju konačnog cilja, a to je objavljivanje ove monografi je. Smatrali smo njeno publiciranje našim dugom kako prema onim Rogatičanima, kojih više nema,
tako i spram onih koji su preživjeli ratne strahote, uključujući i one koji će se tek roditi.


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Maj 9th, 2011, 6:45 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Attachment:
slika5.jpg
slika5.jpg [ 191.07 KiB | Pogledano 6221 puta. ]

Attachment:
slika6.jpg
slika6.jpg [ 192.36 KiB | Pogledano 6223 puta. ]


Nazad na vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: MONOGRAFIJA ROGATICE U ELEKTRONSKOJ FORMI
TekstNapisano: Maj 9th, 2011, 6:51 am 
Avatar

Pridružen: Septembar 22nd, 2008, 10:23 am
Tekstovi: 13163
Attachment:
slika7.jpg
slika7.jpg [ 196.08 KiB | Pogledano 6248 puta. ]

Topografska karta rogatičkog područja

Attachment:
slika8.jpg
slika8.jpg [ 42.61 KiB | Pogledano 6209 puta. ]


Geografski položaj
Rogatički kraj nalazi se u jugoistočnom dijelu Bosne i uglavnom se prostorno podudara sa današnjim područjem općine Rogatice. Djelimično zalazi u podregiju srednjeg Podrinja s kojim je uvijek činio funkcionalnu regiju. Granice tog područja defi nirane su administrativnom podjelom a ta teritorijalna jedinica (općina) već stotinama godina pokriva isti prostor. Takve granice vještački presijecaju prirodno artikulirane reljefne, klimatske i biljno-geografske cjeline, pa nemaju autentična geografska obilježja koja bi taj kraj odvajala od susjednih područja. Područje Rogatice kao mikroreljefna cjelina leži između planine Javor na sjeveru, planine Sjemeča i rijeke Drine na istoku, planine Gnjile na jugu i gosinjsko-glasinačke visoravni na zapadu. Po makrogeografskom određenju ovaj kraj nalazi se skoro u središtu dinarskoga planinskog sistema, odnosno u graničnoj oblasti površi i brda koja čine specifi čan morfološki profi l ovog prostora. Smješten je u sjevernom umjerenom toplotnom pojasu, oko 44º sjeverne geografske širine i 19° istočne geografske dužine. Takav geografski položaj i izražena vertikalna razvijenost prostora svrstavaju ovaj kraj u zonu umjereno kontinentalne klime na nižim površinama ovoga kraja i ublaženog tipa planinske klime u višim zonama. Ovaj kraj ima površinu od 664 km2, ali je više puta u prošlosti povećavan ili smanjivan. Broj stanovnika u posljednjim dvama vijekovima nije mnogo varirao. Kretao se između 20.000 i 30.000, ali u njemu sada živi tek 12.000 do 13.000 stalnih stanovnika. Rogatičko područje zauzima perifernu poziciju Bosne i Hercegovine i
relativno je udaljeno od glavnih magistralnih puteva i makro-funkcionalnih centara. Mala udaljenost od Goražda kao mezofunkcionalnog centra za rogatički prostor nema većeg ni političkog ni ekonomskog značaja, a posebno u kontekstu entitetske podjele teritorije. To je, između ostalog, doprinijelo da ovaj kraj ostane na nivou privredno manje razvijenih dijelova naše zemlje.


Nazad na vrh
 Profil  
 
Prikaži tekstove “stare”:  Poredaj  
Započni novu temu Reply to topic  [ 149 posts ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5 ... 13  Sljedeća

Vremenska zona: UTC - 1:00


Trenutno su tu

Trenutno korisnika: Nema nikog, odmaraju se ljudi i 12 onih sto citaju, a nece da se registruju.


You cannot post new topics in this forum
You cannot reply to topics in this forum
You cannot edit your posts in this forum
You cannot delete your posts in this forum
You cannot post attachments in this forum

Traži, traži pa ćeš naći:
Idi na:  
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group